Dr. Almir Badnjević: Bespapirno poslovanje je ključno za digitalnu transformaciju BiH

Badnjević će na 8. GS1 Konferenciji podijeliti svoje bogato znanje i iskustvo u oblasti digitalne transformacije BiH i predstaviti ključne korake ka bespapirnom poslovanju.

U ekskluzivnom intervjuu za Vijesti.ba, Badnjević nam otkriva detalje o digitalnoj ekspanziji BiH, izazovima na putu ka digitalizaciji i fokusima njegovog predavanja na konferenciji.

Šta je to elektronski potpis, možete li nam najjednostavnije objasniti i koje su najznačajnije prednosti digitalnog potpisivanja u poređenju s tradicionalnim potpisivanjem papirnatih dokumenata, s obzirom na vaše iskustvo i ekspertizu u ovoj oblasti?

Elektronski potpis je digitalna ekvivalentnost tradicionalnom ručnom potpisu, korišten u digitalnoj formi za potvrđivanje identiteta pošiljaoca i saglasnost sa sadržajem elektronskog dokumenta. Tehnologija digitalnih potpisa osigurava autentičnost, integritet i povjerljivost informacija.

Najznačajnije prednosti elektronskog potpisivanja u odnosu na tradicionalno potpisivanje papirnih dokumenata uključuju:

1. Efikasnost: Procesi potpisivanja su mnogo brži jer se dokumenti mogu slati, potpisivati i arhivirati elektronski bez potrebe za fizičkim prenosom papira.

2. Troškovi: Uštede na papiru, štampanju, pošiljkama i arhiviranju su značajne.

3. Sigurnost: Elektronski potpisi često koriste enkripciju i druge sigurnosne mjere koje osiguravaju da dokumenti ostanu zaštićeni i privatni.

4. Mobilnost i dostupnost: Dokumenti se mogu potpisivati s bilo kog uređaja i lokacije, što olakšava brze odgovore i dinamičniji poslovni proces.

5. Ekološki faktor: Smanjenje upotrebe papira doprinosi ekološkoj održivosti.

Pod eIDAS regulativom (EU uredba o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja), elektronski potpisi su pravno priznati u svim članicama EU. eIDAS definiše tri nivoa elektronskih potpisa:

1. Elektronski potpis (ES): Osnovni nivo koji se može generisati i verifikovati bez stroge verifikacije identiteta.

2. Napredni elektronski potpis (AES): Vezan je za potpisnika i omogućava detekciju svake naknadne promjene u dokumentu.

3. Kvalifikovani elektronski potpis (QES): Najviši nivo, ekvivalentan ručnom potpisu i zahtijeva upotrebu sigurnog uređaja za kreiranje potpisa. Kvalifikovani potpisi pružaju najviši nivo sigurnosti i pravne valjanosti koja prelazi nacionalne granice unutar EU.

Osim što eIDAS omogućuje interoperabilnost i standardizaciju u EU, ovi potpisi omogućavaju organizacijama da se pridržavaju rigoroznih EU standarda zaštite podataka i sigurnosti. IDDEEA je međunarodno certificirana u skladu sa eIDAS regulativom, te svim građanima Bosne i Hercegovine omogućava upotrebu kvalifikovanog elektronskog potpisa.

Mi od 2006. imamo Zakon o elektronskom potpisu koji se počeo primjenjivati tek 2019. i to na pravna lica. Prema Vašem mišljenju, zašto je to tako i šta treba biti ispunjeno da se Zakon počne primjenivati u punom kapacitetu?

Zakon se u punom kapacitetu primjenjuje od 01.02.2024. godine, kada je IDDEEA napokon implementirala Digitalni identitet (E-Identitet) koji je zakonom propisan još 2012. godine, kroz koji je omogućila svim građanima BiH da mogu besplatno da kreiraju svoj digitalni identitet, te korištenjem kvalifikovanih digitalnih certifikata elektronski potpisuju dokumente. Ono što BiH mora da uradi čim prije je usklađivanje zakona o elektronskom potpisu iz 2006. godine sa eIDAS 2.0 regulativom, međutim to nas ne sprječava da koristimo elektronski potpis.

Pravna lica su se upoznala sa elektronskim potpisom i bila su primorana da registruju isti kada je Uprava za indirektno oporezivanje zahtijevala da se istim potpisuju PDV prijave. Kada možemo očekivati više servisa javne uprave i ostalih pružatelja kako bi iskoristili digitalni potpis?

IDDEEA je napravila sve ono što je bilo do nas, odnosno sve ono što je u skladu sa našim nadležnostima. Međunarodno smo certificirani po eIDAS regulativi, te smo omogućili svim građanima, a i kompanijama, javnoj upravi i ostalim zainteresovanim stranama da u potpunosti besplatno koriste usluge IDDEEA, u skladu sa Politikom certifikacije koju je IDDEEA objavila na svojoj web stranici. Sada je do ostalih da implementiraju elektronske servise i povežu se sa infrastrukturom IDDEEA, te olakšaju građanima postojeće procedure.

Najavili ste da će građani BiH imati digitalni novčanik i da će naša zemlja biti lider u ovoj oblasti. Je li nam možete malo više reći o tome?

IDDEEA je zahvaljujući podršci GIZ i Delegacije EU u BiH već zapoečla sa implementacijom navedenog rješenja, te po definisanoj dinamici, svi građani BIH će od 2025. godine moći potpuno besplatno da koriste digitalni novčanik Inače, digitalni novčanik u kontekstu eIDAS 2.0 aktualne regulative predstavlja sigurnosni digitalni alat koji korisnicima omogućava pohranjivanje i upravljanje njihovim elektronskim identitetima i dokumenta za potvrdu identiteta. Cilj ovih novčanika je omogućiti pojedincima da na siguran način koriste svoju identifikaciju i potpisuju dokumente i transakcije na internetu, poštujući pravila iste regulative.

Ovi digitalni novčanici su u suštini softverska aplikacija ili usluga koja može uključivati:

a) Pohranjivanje kvalifikovanih elektronskih potpisa i pečata: To omogućava korisnicima da legalno i sigurno potpisuju digitalne dokumente, jednako kao i tradicionalni potpisi na papiru.

b) Autentifikacija identiteta: Koristeći biometrijske podatke kao što su otisci prstiju ili skeniranje lica, ili PIN-ove i lozinke, digitalni novčanici mogu sigurno verifikovati identitet korisnika.

c) Aplikacije: Implementacija aplikacija kao što su eLičnaKarta, ePasoš, eVozačkaDozvola.

d) Interoperabilnost: Kompatibilnost sa različitim platformama i uređajima omogućava korisnicima da koriste svoj digitalni novčanik preko različitih sistema i usluga.

Prvenstveno, digitalni novčanici pod eIDAS 2.0 regulativom pružaju nova rješenja za siguran i pouzdan digitalni identitet koji može učinkovito zamijeniti fizičke identifikacione dokumente u digitalnom svijetu.

Kako očekujete da će se primjena digitalne transformacije razvijati u Bosni i Hercegovini u narednim godinama i koje prepreke očekujete da će biti potrebno prevazići u procesu?

Digitalna transformacija u Bosni i Hercegovini nastavlja da se razvija, ali njena implementacija i brzina će zavisiti od niza faktora, uključujući političku volju, investicije u tehnologiju i infrastrukturu, obrazovanje i zakonodavstvo. Svjesni svega toga, priču IDDEEA smo i nazvali: “Od piksela do napretka: Digitalna odiseja Bosne i Hercegovine”. Kada govorimo o budućem razvoju digitalne transformacije u BiH, po meni su ključne oblasti koje treba uzeti u obzir pri analizi razvojne persepktive i predviđene prepreke.

Od perpektiva izdvajam:

a) Infrastruktura: Sa poboljšanjem internet infrastrukture, posebno širenjem pristupa brzom broadband internetu, mogućnosti za digitalnu transformaciju će se znatno povećati. Ovo omogućava bolju povezanost i pristup digitalnim uslugama širom zemlje.

b) Vlade i e-servisi: Razvoj i jačanje digitalnih usluga koje pruža vlada će svakako poboljšati efikasnost i transparentnost, što je posebno važno u kontekstu administrativnih procedura i javnih servisa.

c) Obrazovanje i osposobljavanje: Investiranje u digitalne vještine i obrazovanje neophodno je za stvaranje radne snage koja može podržati i unaprediti digitalne inicijative. Također, vodeći se iskustvima razvijenih zemalja poseban fokus je na STEM discipline što će pomoći u pripremi mladih za buduće tehnološke izazove.

d) Privreda: Digitalizacija malih i srednjih preduzeća unapređuje konkurentnost na domaćem i međunarodnom tržištu, na čemu dosta radi GIZ u BiH. Također, razvoj startup ekosistema sa podrškom tehnološkim inovacijama je jedan od ključnih faktora u ekonomskom razvoju.

Iz trenutne perspektive prepreke koje izdvajam su:

a) Politika i zakoni: Politicka nestabilnost i složenost administrativne strukture u BiH usporavaju donošenje i implementaciju potrebnih reformi. Usklađivanje sa EU standardima, posebno u kontekstu regulativa kao što je GDPR i eIDAS, također će biti izazov.

b) Finansijska ograničenja: Nedostatak finansiranja za tehnološke inovacije i infrastrukturu svakako ograničavaju brzinu i opseg digitalizacije.

c) Digitalni jaz: Nejednakost u pristupu tehnologiji između urbanih i ruralnih područja ostaje izazov. Ovo će svakako dovesti do neravnomjernog razvoja i iskoristivosti digitalnih resursa.

d) Sigurnost i privatnost podataka.

Stoga, kao zaključak mogu reći da uspjeh digitalne transformacije u Bosni i Hercegovini zavisi od sinergije između vlade, privatnog sektora, obrazovnih institucija i građana. Prevladavanje navedenih izazova i efikasno korištenje prilika koje nosi digitalizacija može znatno doprinijeti socioekonomskom razvoju zemlje.

Bit ćete predavač na 8. GS1 Konferenciji - Digitalna ekspanzija: Put BiH u bespapirno poslovanje. Možete li nam dati uvid u ključne aspekte vaše prezentacije?

S obzirom na navedenu tematiku ono što je važno spomenuti na samom predavanju je:

1. Uvodni dio kroz koji će se objasniti šta znači digitalna transformacija u kontekstu bespapirnog poslovanja, te pregled trenutnog stanja digitalne infrastrukture u BiH.

2. Zakonski okvir i inicijative

3. Tehnologija i alati - Analiza ključnih tehnologija potrebnih za bespapirno poslovanje.

4. Prednosti bespapirnog poslovanja - povećanje efikasnosti, smanjenje troškova, i poboljšanje sigurnosti podataka, kao i ekološki aspekti i održivost u kontekstu smanjenja upotrebe papira.

5. Studije slučaja - predstavljanje uspješnih primjera implementacije bespapirnog poslovanja unutar BiH i međunarodno.

6. Izazovi na putu ka digitalizaciji - ključne prepreke na putu digitalne transformacije: tehnološke, organizacijske, zakonske, i kulturne.

7. Zaključak koji uključuje i pitanja i odgovore prisutnim

Digitalna transformacija je ključna za razvoj Bosne i Hercegovine, a bespapirno poslovanje ima ključnu ulogu u tom procesu. Ne propustite da budete dio 8.GS1 Konferenciji "Digitalna ekspanzija: Put BiH u bespapirno poslovanje", koja će se održati 30.05.2024. godine u hotelu Hills u Sarajevu. Prijavite se već danas putem linka za prijavu.


(Vijesti.ba)