28.03.2024 / 06:00 Svijet - Berlin

Instituti drastično snizili prognoze za njemačku ekonomiju

Instituti drastično snizili prognoze za njemačku ekonomiju
Foto: Ilustracija

Njemačka ekonomija će stagnirat u 2024. godini, procjenjuju vodeći ekonomski instituti, drastično snizivši prognozu zbog visokih kamatnih stopa, slabe globalne potražnje i političke neizvjesnosti.

Najveća evropska ekonomija porast će u ovoj godini za 0.1 posto, pokazuju nove procjene instituta Ifo, DIW, IWH, IfW i RWI. Prošle jeseni prognozirali su da će aktivnost u 2024. porasti za 1.3 posto. Marginalno su pak snizili procjenu za iduću godinu, na 1.4 posto.

"Iako će oporavak vjerojatno krenuti od proljeća, rast u cjelini gledano neće baš biti jak", rekao je Stefan Kooths, voditelj ekonomskih istraživanja pri Kielskom institutu za svjetsku ekonomiju (IfW).

Ekonomska aktivnost trenutno je tek neznatno veća no što je bila prije pandemije budući da produktivnost stagnira, navode instituti u proljetnom izvještaju. "I u domaćoj i u inozemnoj ekonomiji u posljednje vrijeme prevladavaju nepovoljni faktori", navodi se u izvještaju.

Njemački izvoz pada unatoč ubrzanoj globalnoj ekonomskoj aktivnosti, konstatiraju, ukazujući na slabu potražnju za kapitalnim i intermedijarnim proizvodima, ključnim njemačkim izvoznim proizvodima. Tome valja dodati narušenu cjenovnu konkurentnost njemačkih dobara čija proizvodnja iziskuje veću potrošnju energije, dodali su.

Korporativna ulaganja trebala bi porasti u 2025. godini, ali će se vjerojatno zadržati na razini iz 2017. zbog neizvjesnosti koja obavija ekonomsku politiku, ističu u izvještaju.

U ovoj će godini osobna potrošnja postati najvažniji motor rasta ekonomije, a u idućoj godini trebao bi je u toj ulozi zamijeniti snažniji izvoz, navode instituti. Poticaj potrošnji trebala bi biti slabija inflacija, koja bi u ovoj godini trebala kliznuti na 2.3 posto i na 1.8 posto u 2025.

Potrošnju bi trebalo poduprijeti i snažno tržište rada, smatraju instituti, dodajući da bi nezaposlenost ovog proljeća trebala tek neznatno rasti. U ovoj godini stopa nezaposlenosti vjerojatno će iznositi 5.8 posto i kliznuti na 5.5 posto u 2025.

U takvim bi uvjetima plaće trebale realno porasti tokom cijelog razdoblja obuhvaćenog istraživanjem i nadoknaditi gubitke iz 2022. i prve polovine 2023., navodi se u izvještaju.

No, razinu s kraja 2021., prije drastičnog skoka inflacije, trebale bi dostignuti tek u drugom tromjesečju 2025. godine, naglašavaju stručnjaci.

Ministarstvo privrede uključuje prognoze instituta u svoje projekcije. Vlada trenutno očekuje da će najveće europsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 0.2 posto, snizivši također drastično prognozu koja je predviđala 1.3-postotni rast aktivnosti, podsjeća Reuters.

(Vijesti.ba/HINA)

Izdvajamo