25.03.2024 / 08:38 Svijet - Država u neredu
Analiza CNN-a: Masakr u Moskvi snažan udarac Putinu
Jedva je sedmica dana prošla otkako je Vladimir Putin na namještenim izborima osigurao svoj peti predsjednički mandat, a Rusija je utonula u nered, piše CNN u analizi posljedica terorističkog napada koji je u petak potresao Rusiju.
Strašan napad na golemu koncertnu dvoranu i trgovački kompleks Crocus City Hall u blizini Moskve, za koji je odgovornost preuzela Islamska država, ostavio je za sobom 137 ubijenih i više od 100 ranjenih.
Četvorica muškaraca za koje se sumnja da su izvršili napad uhapšena su u blizini ruske granice s Ukrajinom, rekle su ruske vlasti. Putin je rekao da su planirali prijeći u Ukrajinu. Kijev je negiraao bilo kakvu vezu s napadom i upozorio da bi ga Rusija mogla iskoristiti kao izgovor za eskalaciju svoje invazije.
Zbog straha od novih napada, pojačana je sigurnost na ključnim saobraćajnim čvorištima širm Rusije. Javni koncerti i sportski događaji su odgođeni. Teško da su to stabilnost i sigurnost koje je ruski predsjednik Vladimir Putin obećavao uoči nedavnih predsjedničkih "izbora".
Prvi čovjek Kremlja godinama se predstavljao kao jedini koji može garantovati red i sigurnost u toj golemoj i turbulentnoj zemlji.
No Rusija se danas čini nesigurnijom i nestabilnijom nego u bilo kojem trenutku u Putinove 24 godine na vlasti, navodi CNN.
No Rusija se danas čini nesigurnijom i nestabilnijom nego u bilo kojem trenutku u Putinove 24 godine na vlasti, navodi CNN.
Brutalni rat Kremlja u Ukrajini, koji je ušao u treću godinu, skupo je koštao Ruse. Vojska ne objavljuje podatke o žrtvama, ali američke procjene govore da je više od 300.000 Rusa ubijeno ili povrijeđeno.
Mnogi vojnici mobilizirani prošle godine još uvijek nisu vraćeni s bojišnice, što je izazvalo negodovanje zabrinute rodbine. Kako rat odmiče, među mnogim Rusima raste strah da će se mobilizacija pojačati te poslati još više ljudi u zastrašujući rat u Ukrajini, u kojem Rusi polako napreduju, ali u isto vrijeme bilježe enormne gubitke.
U međuvremenu se nastavljaju udari ukrajinskih bespilotnih letjelica i prekogranični napadi ruskih partizana povezanih s ukrajinskom vojskom. Iako ruske snage trenutno imaju inicijativu na ukrajinskoj fronti, brojni neuspjesi ruskih zapovjednika tokom rata potakli su ljutnju vojnih blogera i tvrdolinijaša, bijesnih na nesposobnost nadležnih.
Prošlogodišnja pobuna Jevgenija Prigožina, vođe plaćeničke grupe Wagner koji je zahtijevao smjenu ruskog vrhovnog zapovjedništva, bila je šokantan izazov bez presedana autoritetu Kremlja. Njegova smrt u misterioznoj avionskoj nesreći ubrzo nakon toga trajno je uklonila svaku Prigožinovu prijetnju. No mogu se pojaviti i drugi nezadovoljni tvrdolinijaši.
Na isti način nedavna smrt Alekseja Navalnog, najistaknutijeg ruskog opozicionog vođe, trajno je ušutkala glasnog kritičara Kremlja. Ali hiljade koje su prisustvovale njegovom sprovodu u Moskvi, ili koje su izašle glasati protiv Putina na biračkim mjestima zadnjeg dana predsjedničkih izbora, ukazuju na bazu nezadovoljstva.
Nakon napada u petak fokus je skrenuo na očitu ponovnu pojavu velikih džihadističkih terorističkih napada u Rusiji, koji nisu povezani s ukrajinskim ratom ili domaćim protivljenjem Kremlju.
Da stvari budu još gore za Putina, SAD i druge zapadne vlade početkom ožujka upozorile su da obavještajni podaci sugeriršu takav napad. Američki zvaničnici kažu da su mjesecima obavještavali Rusiju o naznakama napada.
Ali iz nekog razloga Putin je to odlučio ignorisati, opisujući upozorenja kao "provokaciju... da se zastraši i destabilizira njihovo društvo". Možda je to bilo nepovjerenje, budući da su američko-ruski odnosi na tako historijski niskom nivou. Također je moguće da su američki podaci jednostavno bili previše nejasni.
Ali za vođu koji je Rusima obećao sigurnost i stabilnost veliki napad na ruskom tlu još je snažan udarac.
(Vijesti.ba)
(Vijesti.ba)
