Kapo: Globalna super sila ide na izbore, šta treba očekivati BiH

Često čujemo da američka vanjska politika ne ovisi suštinski od smjene u Bijeloj kući, što ja mislim da je najbliže istini, poručuje u razgovoru za Vijesti.ba Adnan Kapo direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES).

S Kapom smo, osim o novoj utrci između Bidena i Trumpa te njihovim šansama, razgovarali i o američkoj politici na Balkanu i u Bosni i Hercegovini.

Donald Trump i Joe Biden ponovno će se boriti u utrci za Bijelu kuću. No, prvo šta nam je pokazao “super utorak”?

Kapo: Pokazao je čvrste pozicije oba kandidata unutar svojih partija, i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i aktuelnog predsjednika Joe Bidena. Tako da ćemo, kao što ste rekli, pratiti kampanju između istih kandidata kao prije četiri godine, samo će uloge biti zamijenjene. Ovaj put Biden brani poziciju predsjednika, a Trump će pokušati da se vrati u Bijelu kuću.

Kome bi mogli otići glasovi Nikki Haley koja se povukla iz utrke za republikanskog kandidata i koliko ovi glasovi uopšte mogu imati uticaja?

Kapo: U američkim predsjedničkim izborima svaki detalj ima utjecaj. Iako je to zemlja sa preko 330 miliona stanovnika, zbog specifičnog izbornog sistema nekada odlučuju hiljade ili stotine glasova u određenim državama. Nikki Haley je tokom tzv. Super utorka od Trumpa izgubila u 14 od 15 država. Samo je pobijedila u Vermontu. Međutim rano je govoriti da li će ona svoje glasače u konačnici usmjeravati prema Trumpu ili ne. Ono što se sa sigurnošću može reći da će se borba između Bidena i Trumpa voditi za svaki glas.

Kakvu kampanju se može očekivati?

Kapo: Mislim da svjetska javnost, a posebno američka, odlično poznaje oba kandidata. Ne očekujem da će biti velikih iznenađenja u odnosu na kampanju iz 2021. godine. Koristit će se sva dozvoljena sredstva s obje strane.

Kome dajete veće šanse?

Kapo: To je zaista teško i nezahvalno prognozirati. U ovom trenutku, kada smo još mjesecima daleko od izbora, sve prognoze su čak i neozbiljne. Uvijek će biti onih koji će dati prognoze i pogoditi, međutim to je ipak slučajni pogodak prije nego realna prognoza. I demokrate i republikanci ulažu ozbiljna sredstva u istraživanja i prate puls glasača prema kojem se prilagođavaju do samog kraja. Ono što vrijedi danas ne mora značiti da će biti validno za dva mjeseca, a posebno ne u novembru. Prema tome, u ovom trenutku, bez prognoza.

Kakve implikacije po svijet bi imao izbor jednog, odnosno drugog kandidata, a kakve po našu regiju i BIH?

Kapo: Cijeli svijet s razlogom prati izbore u Americi kao vodećoj globalnoj super sili. Često čujemo da američka vanjska politika ne ovisi suštinski od smjene u Bijeloj kući, što ja mislim da je najbliže istini. Interesi Amerike, koji mogu biti promjenjivi, određuju i smjernice vođenja vanjske politike. Nekad su te promjene interesa istovremene sa promjenama u Bijeloj kući, pa se čini da je došlo do naglog zaokreta zbog dolaska drugog predsjednika. Američku vanjsku politiku ne kreira jedan čovjek, nego niz institucija i pojedinaca. Posmatrano iz perspektive naše kulture gdje se akcenat stavlja na pojedince, takav institucionalni pristup nama često nije najjasniji. Zbog toga dolazi do razočarenja kada se polažu nade u jednog kandidata, koji kasnije ne ispuni očekivanja.

Na Balkanu smo vidjeli da neki otvoreno podržavaju dolazak Trumpa i nadaju se velikim promjenama, iako su ti političari završili na crnoj listi za vrijeme Trumpa. Onda je došlo do smjene predsjednika i Biden je samo proširio tu crnu listu. To je jedan od dokaza kontinuiteta, kao i nerazumijevanja sistema od strane onih lokalnih aktera koji razmišljaju emocijama a ne razumom. Prema tome, u svakom slučaju očekujem kontinuitet američke politike i u BiH i u regiji.

Kakvim ocjenjujete aktuelni odnos američke administracije prema BiH?

Kapo: S jedne strane je dobro što BiH više nije visoko na listi prioriteta, što bi značilo da je situacija stabilna. Iz perspektive svjetskih centara moći to znači da se Balkan održava stabilnim bez obzira na određene sigurnosne incidente, kao one koje smo vidjeli prošle godine na Kosovu. S druge strane mi opravdano želimo ubrzan put ka NATO-u i Evropskoj uniji, koji je usporen antievropskim politikama. Uvjeren sam da je situacija na Zapadnom Balkanu refleksija sukoba u Ukrajini, koja je stvarni sigurnosni problem Evrope. Tek rješavanjem ukrajinskog pitanja situacija u BiH i regiji će biti puno jasnija.

Kada je u pitanju odnos BiH i SAD-a mi trenutno u Washingtonu imamo iskusnog ambasadora, bivšeg ministra inostranih poslova BiH dr. Svena Alkalaja, koji je bio ambasador u Americi još za vrijeme agresije na BiH. Njegov zamjenik je gospodin Ensar Eminović, bivši ambasador BiH u Maleziji i odličan poznavalac međunarodnih odnosa. Oni jako dobro znaju da je nama najvažniji odnos sa zvaničnim Washingtonom, a američki narod je taj koji odlučuje ko će biti predsjednik. Kao nikada prije aktivna je i bh. dijaspora, a posebno Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike koji na najbolji način predstavlja našu zajednicu i interese BiH.

Također smo mogli primijetiti da je posjeta pomoćnika državnog sekretara SAD-a Sarajevu, Jima O’Briena, izazvala veliku pažnju javnosti. Nakon povratka u Ameriku prisustvovao je obilježavanju Dana nezavisnosti BiH u našoj ambasadi što pokazuje njegovo poštovanje prema našoj zemlji.

Ovih dana očekujemo dobijanje zelenog svjetla BiH za otpočinjanje pregovora sa EU, što je također rezultat nove dinamike na relaciji Washington - Brisel, kao i pritiska na domaće politike koje nisu proevropski orijentisane. Siguran sam da bez tih aktivnosti ne bi uspjeli napraviti pomake na ispunjavanju uslova za otpočinjanje pregovora.

S.Ć.

(Vijesti.ba)