Halilagić za Vijesti o stanju u TK: Saobraćajnoj deblokadi, Bloku 7, Aerodromu, UKC-u ...

Nekoliko je tema koje su obilježile i danas se prožimaju kroz rad Vlade TK. O putnoj deblokadi kantona, Univerzitetskom kliničkom centru, Međunarodnom aerodromu Tuzla, prijavi imovine i mnogim drugim temama, govorio je za portal Vijesti.ba.

Putna blokada Tuzlanskog kantona najveći je problem za građane. Hoće li konačno građani ovog kantona dočekati izgradnju moderne ceste i boljih puteva?

Halilagić: Mi pokušavamo da okupimo sve ono što ima težinu na Tuzlanskom kantonu od institucija, odnosno organa, počevši od Vlade Tuzlanskog kantona, ministarstava, pa Skupštine naravno i prije svih, a onda i akademske zajednice, privrednih udruženja, udruženja privrednika, Privredne komore Tuzlanskog kantona, kao i svih onih pojedinaca koji mogu da zajedničkim djelovanjem sa svima nama skrenu pažnju na značaj putne deblokade, odnosno, na potrebu da se nešto konkretno počne raditi na tom pitanju. Mislim da smo to sa konferencijom koju smo organizirali ranije u toku ove godine uspjeli, to je konferencija o stanju infrastrukturnih i ekonomskih projekata na području Tuzlanskog kantona. Podršku je dao i novoformirani Tuzlanski akademski klub. Ovih dana treba da se održe i sjednice, odnosno sastanci sa dva odbora Federalnog parlamenta. Tuzlanski akademski klub će predstaviti zaključke sa naše konferencije, odnosno, njihove konferencije na temu putne deblokade i pokušat ćemo to kroz organe Federalnog parlamenta nametnuti kao prioritete za rješavanje u narednom periodu. Ključnu podršku svemu tome trebaju da daju oni zastupnici koji dolaze sa područja Tuzlanskog kantona i koji su zastupnici u oba doma Federalnog parlamenta.

Blok 7 Termoelektrane Tuzla još je jedan od velikih problema za Tuzlanski kanton, tačnije, prekid izgradnje ovog energetskog postrojenja. Šta ovo znači za TK?

Halilagić: Ja vrlo često govorim da je, pored putne deblokade, drugi problem koji bi mogao imati velike posljedice po Tuzlanski kanton, problem Bloka 7, odnosno zaustavljanje tog projekta i neizvjesnost da li će uopšte doći do njegovi realizacije. Termoelektrana Tuzla je od neprocenjive važnosti za Tuzlanski kanton, pogotovo za stanovništvo i privredu Tuzlanskog kantona, koja je, kada govorimo o tim dijelovima, Bosni i Hercegovini, možda najvažnija, najrazvijenija ovdje kod nas u Tuzlanskom bazenu, a u mnogome, u dobrom dijelu je ta razvijenost zapravo zasnovana na pristupačnoj cijeni električne energije. Ukoliko na vrijeme Tuzlanski kanton i ova naša regija ne započne energetsku tranziciju, bojim se da ćemo doći u velike probleme, o tome malo ko govori. Mislim da to, pored putne deblokade, treba da bude sljedeći prioritet. Mi smo kao Vlada uradili nekoliko značajnih koraka i započeli neke projekte, ali smo uslovljeni federalnim propisima koji u dobroj mjeri ograničavaju mogućnost našeg dijelovanja. Naravno, Elektroprivreda BiH i Vlada FBiH će imati konačnu riječ, vjerovatno i Parlament u nekoj fazi, o sudbini Bloka 7, koja je u ovom momentu zaista neizvijesna.

Problemi su evidentni i na Međunarodnom aerodromu Tuzla. Može li se aerodrom izdići iznad ovog sadašnjeg stanja?

Halilagić: Aerodrom Tuzla može bolje. I mi svi vjerujemo u to. Aerodrom je važna strateška tačka Tuzlanskog kantona. Došli smo u ovaj problem nakon odlaska Wizz Aira, rekao bih, iznenadnog odlaska. Kada sam i sam obavio razgovore sa predstavnicima te kompanije, onda mi je postalo jasno da oni imaju opravdane razloge za to, počevši od svojih finansijsko-poslovnih razloga i činjenice da imaju problema sa zrakoplovima, da je četrdesetak njih prizemljeno i na servisu, do tih finansijskih aspekata poslovanja gdje su nekih 600 miliona eura u gubitku. Onda, naravno da će povući bazu, povući avione sa onih aerodroma gdje im je manji prihod. S druge strane, postojali su i ovdje naši domaći problemi.

Deset godina koliko traje to partnerstvo, zbog tih promjena manadžmenta, nisu imali pouzdanog i dugoročnog partnera sa kojima su mogli razgovarati, od kojih su mogli očekivati da se neke stvari na aerodromu riješe, da se projekti koji su traženi riješe, od gejta 3, svjetlosne signalizacije, piste, rješavanja pitanja šume koja je prepreka za realizaciju ovog projekta, parkinga, generalno uslova. Sve je to kulminiralo odlukom da Wizz Air napusti bazu u Tuzli. Mi smo imali ovaj pokušaj početkom godine i krajem prošle godine koji je bio na neki način rezultat i pritiska javnosti i naše želje da brzo ponudimo rješenje, alternativu, koja se pokazala kao nešto što nije bilo prihvatljivo putnicima, neka kompanija koja je onako prilično anonimna i reakcija na to je bila - dosta nepopunjeni avioni. Poslije tog lošeg iskustva, ja sam tražio od menadžmenta Aerodroma da uzmu vrijeme, da ovu godinu iskoristimo prije svega da završimo ove infrastrukturne projekte, a onda i da iskoristimo da svugdje gdje je moguće na razne načine dođemo do aviokompanija, potencijalnih partnera i da te stvari dugoročnije posmatramo.

Prvi rezultati takvog pristupa su vidljivi u ovim aranžmanima sa turskim aviokompanijama Pegasus i AJet, za koje je izvijesno da će od augusta i zimske sezoni letenja doći u Tuzlu. To su renomirane turske kompanije, niskobudžetne, naravno, a očekujemo i vrlo brzo dogovore sa evropskim aviokompanijama koje će ordinirati na ovim linijama koje su ipak prioritetne, a koje idu prema našoj ciljanoj grupaciji, a to je naša dijaspora.

Jedan od problema je i UKC Tuzla. Osim nabavke linearnog akceleratora, tu su i mnogi drugi problem ..

Halilagić: Klinički centar Tuzla je 10-11 godina žrtva svih politika koje su ordinirale i koje su bile ovdje na Tuzlanskom kantonu. Od stalnih promjena rukovodećih kadrova, direktora itd. Kulminacija je, nažalost, u ovom našem mandatu, gdje smo mi, zaista, mislili da kroz značajna sredstva možemo te probleme rješavati, ali to, očigledno, nije dovoljno. Vrhunac i ključni problem u svemu tome je i neriješen odnos sa Vladom FBiH, odnosno Federacijom Bosne i Hercegovine. Imali smo određene poteze sa jedne i sa druge strane, ali, evo, posljednji kontakt i nakon presude Ustavnog suda govori nam da smo vrlo blizu toga da sjednemo, da razgovaramo i da tražimo rješenje u roku koji nam je Ustavni sud ostavio.

Linearni akcelerator, zaista sam imao najbolje namjere i mislio sam da ćemo nakon godina zanemarivanja tog problema, godina u kojima se trebala pokrenuti nabavka linearnog akceleratora, nakon što smo obezbijedili sredstva od 8,5 miliona KM za nabavku, da ćemo to vrlo brzo riješiti. Međutim, pojavljuju se ovi problemi sa tenderima, tri tendera, tri javne nabavke su pale iz ovih ili onih razloga. U međuvremenu smo promijenili manadžment, imenovana je nova komisija, angažovane su osobe iz struke i eksperti za javne nabavke, taj tender je pripremljen, on je raspisan i evo polovinom augusta očekujem otvaranje ponuda, iskreno se nadamo da će taj postupak proći bez ovoga što je do sad bilo, bez žalbi, bez problema i da će nabavka biti uspješna. Nismo mi sjedili skrštenih ruku, išli smo i prema raznim ambasadama naših prijateljskih država gdje smo, evo, tražili da to bude i donacija, onih država koje su izdašne sa njihovim finansijskim mogućnostima i koje to mogu, tu su razgovori još u toku. Cijeneći da je standard dva aparata, linearna akceleratora, ne bi smo imali ništa protiv da dođe do realizacije i jednog i drugog, javne nabavke i eventualne donacije.

Kad smo kod ovih preduzeća koja imaju određene probleme, jedan od njih je i RTV Tuzlanskog kantona. Vlada je imenovala novog VD direktora, šta se trenutno dešava?

Halilagić: Mi smo prije nekoliko mjeseci dobili izvršnu presudu nadležnog suda koja ide u pravcu da se zbog ranije pokrenutih postupaka trenutna direktorica vrati na poziciju na kojoj je bila u momentu pokretanja tog postupka, to je pozicija izvršnog direktora i da joj se isplati određena finansijska nadoknada. Vlada je tražila da se implementira presuda u cjelosti, znači, da se isplati nadoknada i da se direktorica vrati na poziciju za koju se sudila. Generalno, nismo zadovoljni stanjem u radioteleviziji Tuzlanskog kantona. O toj ustanovi prije nekoliko sedmica su bili izvještaji o radu gdje smo zaista, evo, uvjerili se da i pored činjenice da je Vlada obezbijedila u protekle dvije godine oko 600.000 KM dodatnih sredstava za finansiranje te ustanove, da su vlastiti prihodi ustanove manji za 15%, da je gledanost pala i tako dalje. I, evo, na neki način, Vlada je izgubila povjerenje u aktualni menadžment na čelu sa direktoricom. Mislim da će se ta trakavica vrlo brzo privesti kraju i da ćemo naći način da dođemo do kadrova koji su spremni dobro se žrtvovati da na adekvatan način vode ovu televiziju. Mi imamo ovdje slučaj sada, da unatoč snažnoj podršci Vlade TK, imamo loše rezultate.

Koliko ste Vi zadovoljni radom Vlade TK?

Halilagić: Pa, uvijek može bolje, narav. Ali, generalno, imajući u vidu okolnosti u kojima radimo, zadovoljni smo. Kada bih popisao sve ono što je vlada radila u protekle dvije i pol godine, mislim da imamo zaista dobre rezultate iza sebe. Ono što je na neki način žal, moj lični, jeste da nismo imali dovoljno, gotovih, spremnih projekata, projektne dokumentacije, tako da smo puno vremena, pa cijelu ovu godinu, rekao bih, izgubili na pripreme tih dokumentacija i prošlo je, naravno, i one neke strateške projekte koje smo cijenili kao projekte koje želimo realizovati u ovom mandatu, pokrenuli smo sa mrtve tačke. Govorim, naravno, o zgradi Vlade Tuzlanskog kantora, o Kampusu Univerziteta u Tuzli, zgradi Policijske uprave u Živinicama, Općinskog suda u Lukavcu. Jako smo zadovoljni sa našim investiranjima u oblast obrazovanja, preko 15 miliona KM kroz kapitalna ulaganja smo ubrizgali u oblast obrazovanja. Mislim da je ova Vlada postala prepoznatljiva po svojim ulaganjima upravo u policiju, u te sigurnosne strukture, na tom smo polju dosta uradili, ali puno je još izazova. Dobro su nam poremetili fokus određeni individualni, pojedinačni događaji koji su zaista šokirali sve nas. Govorimo o ubistvima koja su se desila, na koje je vrlo teško imati bilo kakav utjecaj u smislu prevencije, ali jesmo reagovali u određenim propisima kroz obrazovanje i unutrašnje poslove koje smo izmijenili i očekujemo da će tih situacija biti što je moguće manje.

Formiran je Ured za borbu protiv korupcije TK. Ured je objavio imovinske kartone imenovanih i izabranih zvaničnika, direktora javnih ustanova. Koliko je sve to značajno za Tuzlanski kanton?

Halilagić: Mi smo kroz svoj angažman dali snažnu podršku radu Ureda i implementaciji zakona i pokazali da zapravo je to jedno od naših opredjeljenja. Kao rezultat svega toga jesu objavljeni registri imovine izabranih dužnosnika. Da li je potrebno, naravno da jeste potrebno, mi smo pružili snažnu podršku, Uredu za borbu protiv korupcije, kako materijalnu i finansijsku tako i kadrovsku. Obezbjeđeno je sve ono što im je potrebno. Mi danas imamo situacija, po onome što se može čuti svakodnevno, da neki javni dužnosnici dođu do nekih nekretnina, nekih stanova visoke vrijednosti, pa onda da to prodaju prije nego budu prijavili da to posjeduju, zarade neka sredstva za koja nemaju pokriće. Baš zbog takvih stvari moramo nastaviti jačati Ured, da radi u punom kapacitetu i kako bi definitivno taj aspekt političke korupcije i svake druge korupcije sveli na što je moguće niži nivo.

Jeste li Vi prijavili svoju imovinu?

Halilagić: Naravno da sam prijavio. I imovinu i prihode i sve što treba. Ono što vrlo često ističem, puno je bitnije da se ono što ste imali na početku mandata i ono što imate kada završite madat ne mijenja mnogo. To je suština prijave imovine.

Kada je u pitanju kritika opozicije, kako gledate na to?

Halilagić: Ja volim kada opozicija kritikuje, vrlo često to znam iskoristiti, znamo iskoristiti kao vlada u svojoj korist, ali prihvatim tu kritiku i mislim da je to ispravan način, pogotovo kada je ona konstruktivna, kada ima utemeljenje. Ove generalne politizacije, o ovim temama koje ste spomenuli poput Aerodroma, UKC-a, ja ne mogu prihvati jer ne može nešto što je deset godina problem biti fakturisano samo ovoj Vladi, ovom premijeru. Sve ono što je konstruktivno, ja sam tu na raspolaganju.

Pričalo se o blagoj rekonstrukciji Vlade, hoće li do nje doći?

Halilagić: Vidite, mi smo u nekom periodu dva mjeseca pred lokalne izbore, zaista je dojam da su se svi politički subjekti okrenuli toj temi. Ranije smo imali formiranje listi izbora kandidata i tako dalje, a evo, kažem, ulazim u taj završni period i ne priča se puno o tome, o strukturi većine u Skupštini Tuzlanskog kantona. Da li će se pričati poslije, o tome ne mogu dati neki sud, ali u svakom slučaju svi politički subjekti koji smatraju da mogu biti dodatna podrška i vlade i da mogu svojim učešćem na neki način dati još jednu snažniju, jednu pozitivniju dimenziju rada vlade i ove većine, ne vidim razloga da se sa njima ne razgovara. Ali, ako i do toga dođe, to je priča za poslije izbora.

V. M

(Vijesti.ba)