Ministar Kalamujić: Ovo je moj plan za finansije u KS!

Rođen je 1988. godine u Sarajevu, diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a potom magistrirao na George Herbert Walker School of Business and Technology, Webster University pri kampusu u Londonu.

Titulu doktora nauka stekao je na prestižnom Buckingham University u Velikoj Britaniji. Profesionalnu karijeru započeo je u privatnoj kompaniji gdje je napredovao do pozicije izvršnog direktora. Stekao je višegodišnje iskustvo u realnom sektoru na poslovima međunarodne trgovine, finansija, prodaje, te planiranja i upravljanja.

Koautor je prve knjige o aktivnom upravljanju vanjskom politikom Bosne i Hercegovine od nezavisnosti do danas.

Jedan je od osnivača, te član regionalne inicijative za razvoj privatnih kompanija u zemljama Zapadnog Balkana, a u intervjuu za Biznis.ba govorio je o svojoj karijeri i razlikama, odnosno prilagodbi u prelasku iz relalnog sektora u javnu upravu te ciljevima koje ima na poziciji prvog čovjeka za finasije u KS.

Možete li nam ukratko opisati svoju profesionalnu karijeru i put do sadašnje pozicije ministra finansija u Kantonu Sarajevo? Na šta ste najponosniji u kako dosadašnjoj profesionalnoj tako i u akademskoj karijeri?

Kalamujić: Odmah nakon završenih magistarskih studija u Velikoj Britaniji, vratio sam se u Bosnu i Hercegovinu te zaposlio u privatnom sektoru. Put me vodio od prvobitnih vrlo jednostavnih zadataka u sklopu kompanije do pregovora sa ključnim kupcima te formiranja i implementacije stargtegije na putu restruktiranja portfolija tržišta i kupaca. Sve to se dešavalo u mojim dvadesetim što znači da sam navikao na intezivan rad i odgovornost od ranih godina. Sa druge strane, uporedno sa tim, praktična i akademska znanja sam stavio u funkciju naučnog i političkog aspekta društva u BiH.

U tome svemu mi je upravo poslovni napredak kompanije koja uspješno egzistira preko 20 godina ali i odgovornost da vodim jedan jako važan resor u Vladi velika satisfakcija. Posebno zadovoljstvo mi je istaći da sam autor poglavlja o ekonomskoj diplomatiji BiH u sklopu prve i jedine knjige koja obuhvaća kompletnu vanjsku politiku BiH od njene nezavisnosti do danas kao i sam jedan od osnivača najvećeg udruženja privatnih kompanija u regiji Zapadnog Balkana.

Koje su vaše glavne oblasti ekspertize i kako ste ih razvijali tokom godina?

Kalamujić: Nekako su se iste nametnule i podudarile sa mojim karakterom i edukacijom. Tu bih najviše naglasio strateško planiranje, restruktuiranje, makroekonomiju te finansijski menadžment. Iste sam gradio kroz zadatke koje sam imao u pogledu izmjena u portofoliju kompanije, zatim kroz konsalting te kreiranjem ekonomskih strategija koje se tiču razvoja BiH.

Kako biste s aspekta osobe koja dolazi iz realnog sektora opisali svoj pristup vođenju Ministarstva finansija Kantona Sarajevo?

Kalamujić: Prije svega mi je bilo potrebno nešto vremena da se prilagodim načinu funkcionisanja stvari u javnoj upravi. Dio toga sam upoznao kroz prethodni angažman predsjednika nadzornog odbora, što mi je svakako olakšalo tranziciju. Zatim sam odlučio da napravim model koji bi se zasnivao na efikasnosti, kraćim procedurama i jasnim ciljevima. Drago mi je da vidim volju i kod kolega u Ministarstvu, te mislim da smo na dobrom putu.

Kako se nosite sa izazovima koje ste zatekli u Ministarstvu finansija i koje su prednosti u rješavanju tih izazova s obzirom da dolazite iz realnog sektora?

Kalamujić: Jedna velika prednost preuzimanja Ministarstva finansija je svakako velika doza ozbiljnosti i profesionalizma koja treba da bi isto kvalitetno i pravovremeno pratilo rad Vlade. Sa druge strane postoje izazovi u pogledu upravljanja ljudskim resursima, nadogradnje znanja te primjena najnovijih praksi u javnoj upravi. Svakako prednost u rješavanju ovih izazova s obzirom na moju prethodnu profesionalnu pozadinu jeste mogućnost implementacije nekih od dobrih i korisnih praksi iz iste u javnoj upravi kao i na shvatanju situacije iz ugla privrednika. Tu je svakako kao najskoriji primjer projekat da smanjimo administriranje kod prodaje kantonalnih taksi kako sudskih tako i administrativnih kroz proces digitalizacije.

Koje su vaše vizije i ciljevi za budućnost Kantona Sarajevo i samog resora koji vodite?

Kalamujić: Prije svega da vodimo realnu i fokusiranu finansijsku politiku. Želim držati finansije Kantona u okvirima stvarnih mogućnosti prihoda i rashoda, te dugom i kreditima upravljati na način da ide u razvojne projekte. Moja vizija i cilj je da imamo što više projekata koji nose i korist za građane ali i omogućavaju multiplikaciju gdje smatram da kroz dobre javne projekte i radove otvaramo mogućnost daljeg zapošljavanja i privatnih investicija.

U svojim nastupima više puta ste spomenuli „Industrijsku strategiju“. Da li nam možete reći kada možemo očekivati prve korake u kreiranju jednog takvog strateškog dokumenta, te nam objasniti naime o čemu se radi?

Kalamujić: S obzirom na ograničene finansijske resurse koji su pod dodatnim pritiskom smanjenja pondera sa jedne strane, a sa druge strane ipak potrebom da ostvarim rast i razvoj, imamo situaciju da moramo biti jako fokusirani. Upravo zbog toga svaka ozbiljna zemlja i region kreiraju industrijsku strategiju. Taj dokument nam u suštini govori koje resurse imamo, gdje smo privredno jaki i slabi te šta je to u što bi trebalo ulagati da dobijemo maksimum povrata na uloženo. Dakle šta da radimo obrazovno tj. koju radnu snagu da proizvodimo, koje su grane privrede u koje treba da ulažemo.

U suštini dobijemo dokument i smjernice da nam se privreda zaista gradi i razvija, a ne dešava tek tako, usputno i stihijski. Tokom drugog kvartala krećemo za formiranjem radne grupe te podjelom zadataka i odgovornosti. Mi smo u ministarstvu već krenuli sa istraživanem trendova i tržišta.

Kako ćete se odnositi prema inovacijama i tehnološkim promjenama koje su neophodne u svakoj javnoj institutciji i da li ste već započeli neka aktivnosti?

Kalamujić: Iste su jako nužne. U naprednim zemljama vještačka inteligencija i industrija 4.0 preuzimaju primat, dok smo mi negdje još u “papirima”. Ovo je definitivno dio procesa koje planiram unutar Ministartsva finansija implementirati, ali i pomoći kolegam u Vladi. Moramo pružati bolje, brže i efikanije usluge svima. Ovo je dio projekta koji implementira i Ministarstvo finansija kroz proces digitalizacije prodaje i distribucije sudske i administrative takse, pilot projekta e-računa te procesa u samom Ministarstvu.

Koji savjet biste dali mladim ljudima koji žele započeti karijeru u privrednom sektoru?

Kalamujić: Prije svega da krenu čim prije. Znanje i prilike su svuda oko nas. Živimo u vrijeme velikih inovacija i brzih promjena u društvu. Implemntacija vještačke inteligencije u sve pore društva, prelazak na održive oblike energije, cirkularna ekonomija i mnoge druge teme predstavljaju kreativni i privredni izazov, a koji često ne traži velike resurse da bi se implementirali. Oni koji budu najbrži i najpoduzetniji će sigurno ostvariti značajne rezultate.


(Vijesti.ba / Biznis.ba)