Švedska: Šaljemo vojsku na granicu s Rusijom

Premijer Ulf Kristersson rekao je da Stockholm neće čekati ratifikaciju kandidature za članstvo od Mađarske i Turske te da će poslati švedske trupe u Latviju na istočnu granicu NATO-a.

- Švedska i njezini susjedi žive u izravnoj sjeni ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine0, rekao je Kristersson, te dodao:

"Ali ruske prijetnje, dezinformacije i kibernetički napadi pokušaj su destabilizacije cijele Evrope. Prošle godine sam najavio da je Švedska spremna osigurati kopnene borbene jedinice za odbranu baltičkih zemalja. Danas mogu izvijestiti da vlada namjerava doprinijeti vojnim snagama predvođenima Kanadom u Latviji", rekao je, prenosi Newsweek.

Još nije jasno koliko će biti velik ili dobro naoružan švedski kontingent. Švedski dnevnik Dagens Nyheter citirao je neimenovane vojne izvore koji su rekli da će se snage sastojati od oko 800 vojnika, uz podršku oklopnih vozila. Načelnik švedske vojske Jonny Lindfors ranije je rekao da bi snage mogle biti raspoređene početkom 2025.

Švedske snage pridružit će se borbenoj grupi veličine bataljona Enhanced Forward Presence (EFP) pod vodstvom Kanade, jednoj od četiri takve formacije bazirane u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj i namijenjene kao prva linija odbrane protiv svake moguće ruske kopnene invazije na baltičke države.

Latvijski ministar odbrane Andris Spruds pozdravio je najavu Stockholma. "Zadovoljni smo ovom važnom odlukom koja će, zajedno s nadolazećim prijemom Švedske u NATO, postati značajno ulaganje u jačanje regionalne sigurnosti i odbrane Latvije", napisao je na X-u.

Borbena grupa predvođena Kanadom trenutno uključuje kontingente iz Albanije, Kanade, Češke, Islanda, Italije, Crne Gore, Poljske, Slovačke, Slovenije i Španjolske. Ukupan broj vojnika je oko 4000, sa centrom snaga u vojnom kampu Ādaži, u blizini glavnog grada Rige.

Zemlje NATO-a rade na proširenju veličine i sposobnosti borbenih skupina od ruske invazije Ukrajine u punom opsegu u febrauaru 2022.

Švedska još uvijek čeka da postane trideset druga članica NATO-a jer je njezino pristupanje zaustavljeno bilateralnim napetostima s Turskom. Mađarski parlament također odgađa ratifikaciju kandidature Stockholma, iako se očekuje da će premijer Viktor Orbán popustiti nakon što turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan odustane od svog protivljenja.

Švedska i Finska započele su proces pridruživanja NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu. Za Švedsku je to značilo prekid 200 godina neutralnosti, iako je Stockholm dugo tijesno surađivao s NATO-om, član je Evropske unije i bio je uključen u nekoliko stranih vojnih operacija uključujući rat u Afganistanu, mirovne operacije pod vodstvom NATO-a nakon rata u Bosni i intervenciju saveza u Libijskom građanskom ratu.

Kristersson je rekao da njegova vlada povećava potrošnju za odbranu za oko 2.6 milijardi dolara kako bi dosegla NATO-ov cilj potrošnje od 2 posto BDP-a. "Izdaci za obranu udvostručit će se između 2020. i 2024., a s većim resursima dolazi i veća odgovornost za njihovo učinkovito korištenje", rekao je premijer. "Odbrana Švedske u ratu naš je ključni zadatak."

Ruski su čelnici u više navrata prijetili Finskoj i Švedskoj zbog njihova okretanja prema članstvu u NATO-u. "Nemamo problema sa Švedskom i Finskom kao što imamo s Ukrajinom", rekao je predsjednik Vladimir Putin prošlog ljeta. "Ako Finska i Švedska žele, mogu se pridružiti. To je na njima", rekao je.

No, dodao je, "ako bi tamo bili raspoređeni vojni kontingenti i vojna infrastruktura, bili bismo dužni odgovoriti simetrično i podići iste prijetnje za one teritorije gdje su se pojavile prijetnje za nas".

(Vijesti.ba/HINA)