Batotić o radu Općinskog suda Sarajevo, dužini procesa, rješenjima, lažnim dojavama

"Općinski sud u Sarajevu je najveći sud u BiH i jedan je od najvećih sudova u cijelom regionu Zapadnog Balkana. Prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, mi bismo trebali imati 639 zaposlenih, od čega bi trebalo biti 101 redovni sudija, 36 dodatnih sudija, a po novom Pravilniku, kojem je saglasnost dao VSTV BiH te s obzirom da se institut dodatnih sudija gasi s prvim januarom 2027. godine, mi bismo  s tim datumom trebali imati 137 redovnih sudija te 711 zaposlenih, poručio je Batotić.

Ističe da sud trenutno ima preko 500 zaposlenih, od čega je 95 sudija i to 87 redovnih i osam dodatnih, dok su finansijska sredstva obezbjeđena samo za 111 sudija, a što je daleko manje od onoga što bi trebali imati po novom Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

„Kada je riječ o radu suda, isti funkcioniše i obavlja svoje djelatnosti na pet različitih lokacija. To je svakako nešto što dodatno usložnjava poslovanje ovog suda. Stvarna nadležnost suda je definisana različitim zakonima. Kada je u pitanju mjesna nadležnost, ovdje se radi o provostepenom sudu koji obuhvata područje Kantona Sarajevo. Na tom području se nalaze sjedišta kantonalnih i federalnih institucija, javnih preduzeća te diplomatsko-konzularnih predstavništava i slično, a što svakako utječe na strukturu predmeta koji se svakodnevno zaprimaju u ovome sudu i kojih drugi sudovi nemaju.

Osnovna misija suda je dosljedno sprovođenje principa ustavnosti i zakonitosti, neovisno i transparentno postupanje u postupcima koji se vode u sudu, a što za posljedicu ima poštivanje osnovnih ljudskih prava i efikasnost u ostvarivanju tih prava. Polazište i ishodište svih ciljeva treba biti vladavina prava.

U tom pravcu, Batotić ističe da menadžment suda ulaže mnogo truda kako bi sud bio funkcionalan i moderan te kako bi se građanima olakšalo ostvarivanje njihovih prava.

"Kada govorimo o radu Zk ureda, u prethodnom periodu smo preduzeli niz aktivnosti kako bi sud bio funkcionalniji te kako bismo građanima olakšali ostvarivanje njihovih prava. Ranije su se u ranim jutarnjim satima formirale kolone građana koje su čekale u redu radi ostvarivanja svojih prava u ZK uredu. Sada, kada ujutro prođete pored zgrade suda, odnosno šalter sale Zk ureda , više nećete vidjeti te kolone.



Kada je riječ o radu Odjeljenja registra za upis pravnih lica, predsjednik je istakao da je ponosan na uvođenje elektronskog upisnika kojim se omogućava strankama praćenja predmeta iz nadležnosti Registra.

"Kada stranka preda predmet u pisarnici Registra, može putem Web stranice suda ili QR coda pratiti dinimaku njegovog rješavanja. Koliko mi je poznato ovakav način praćenja rješavanja predmeta se trenutno primjenjuje isključivo u našem sudu“.

Na pitanje o dinamici rješavanja stečajnih postupaka na sudu, s obzirom da se radi o predmetima koji su inače hitne prirode,  Batotić naglašava da Općinski sud u Sarajevu imaju specijalizovano Privredno odjeljenje koje se bavi isključivo ovom vrstom predmeta.

"Sve sudije Privrednog odjeljenja rade stečajne predmete i istina je da imamo određeni broj “velikih stečajnih postupaka“ čija je dinamika rješavanja složenija, a što znatno utječe na dužinu trajanja postupaka u odnosu na “male“ stečajne postupke kao što su npr. oni u kojima nema stečajne mase te se isti brzo rješavaju.

Kada je riječ o dužini trajanja sudskih postupaka, a o ovom problemu se često govori u javnosti, predsjednik suda govori da sud, odnosno sudije, na početku svake godine od VSTV-a BiH dobivaju Plan rješavanja (starih) predmeta, koji su sudije dužne realizovati tokom godine. Realizacija tog Plana utječe na ocjenu svakog sudije pojedinačno. Često dužina trajanja postupaka ne ovisi samo o radu suda već i o drugim faktorima poput punomoćnika stranaka u postupku, dojava o postavljenim minsko-eksplozivnim naprava i sl.

Kada je riječ o problemima u radu, svakako treba spomenuti i česte anonimne dojave o postavljenim minsko-eksplozivnim naprava u Palati pravde, a zbog kojih je rad suda ozbiljno ugrožen. Samo u ovoj godini takvih je dojava bilo 12, a u prethodnoj godini 15 te je u tom periodu bilo odgođeno preko 3.300 ročišta.

„Općinski sud u Sarajevu se duži period susretao sa problemom anonimnih dojava o postavljenim minsko-eksplozivnim napravama u zgradi Suda. Pri tome se svaki put potpuno obustavlja rad suda do okončanja kontra-diverzionog pregleda prostorija, uposlenici su primorani napustiti radna mjesta, otkazuje se veliki broj ročišta, a što u konačnici ima nesagledive posljedice na rezultate rada suda, ostvarenu normu sudija, ali i na materijalne izdatke kako suda tako i stranaka u postupku. Međutim, nakon poduzimanja određenih aktivnosti te zahvaljujući dobroj saradnji sa Kantonalnim tužilaštvom KS, MUP-om KS te Odjeljenjem sudske policije u KS, situacija se po tom pitanju znatno popravila“, naglasio je Batotić. 

 

Koliko sudu predstavlja problem nedostatak sudija koji postupaju u predmetima i koja je to institucija koja bi Vama zapravo trebala omogućiti potreban broj sudija?

"Nama uvijek nedostaje sudija, odnosno stručnih saradnika, i sud generalno ima problema sa nedostatkom nosilaca pravosudnih funkcija.

Naime, Vlada KS prije svega treba obezbijediti sredstva za određeni broj sudija koji nedostaje. Na osnovu našeg zahtjeva, a nakon obezbijeđenih sredstava od strane Vlade KS,  VSTV  BiH vrši izbor nosilaca pravosudnih funkcija na osnovu našeg zahtjeva. U ovom trenutku mi imamo 95 sudija. Od strane VSTV-a BiH 21.12.2023. godine je imenovano 10 sudija koji će sa radom početi u drugoj polovini januara 2024. godine. Taj broj je još uvijek nedovoljan jer imamo obezbijeđena sredstva za 111 sudija. Dakle, mi ne možemo imati više sudija jer nemamo sredstava, a trebali bismo po sistematizaciji imati 137 sudija. Da imamo te sudije na raspolaganju, rezultati rada suda bi bili znatno bolji ", dodaje.

Na pitanje o kojem iznosu se radi i koliko je sredstava potrebno kako bi sud imao optimalan broj sudija, Batotić navodi da je trenutno problem budžet suda jer je istim limitirano i povećanje broja sudija. Osim toga  kada je u pitanju Općinski sud u Sarajevu, prijedlog budžeta za 2024. godinu je manji od budžeta koji je predložen od strane ovog suda, a što će svakako utjecati na aktivnosti koje sud namjerava realizovati u narednoj godini.

Da li se planiraju neke aktivnosti u Zk uredu na način kao što je to trenutno u Registru, dobivanje informacija putem QR kod i sl.?

"Naravno. Kada je u pitanju Zk ured, mi smo u prethodnom periodu imali razgovore sa partnerima sa ciljem uspostavljanja sistema kako bi se građanima omogućilo da vrše uvide u stanje elektronskih zemljišnjih knjiga na nekom dnevnom nivou. Također, imali smo razne sastanke s notarima, nadležnom poreznom upravom i oni su iskazali zainteresovanost da im se omogući pristup elektronskoj zemljišnoj knjizi, a što bi im olakšalo postupanje u predmetima koje provode", dodao je.

Poznato nam je da je Uprava za indirektno oprezivanje počela s primjenom elektronskog popisa u skladu sa zakonom. Da li to planira ili već primjenjuje sud?

"Što se tiče elektronskog potpisa, uskoro će se početi primjenjivati novi program u Odjeljenju registra za upis pravnih lica. Pilot sud je bio Općinski sud u Travniku. Naši uposlenici će dobiti mogućnost tog elektronskog potpisati kako bi se neke stvari mogle verifikovati", poručio je.

Na pitanje da li ima u planu digitalizaciju procesa s obzirom da već postoje sudovi u BiH koji primjenjuju tu praksu, Batotić odgovara da je to u nadležnosti VSTV BiH.

"Mi skeniramo dokumente koje dolaze u sud, a sve što se odnosi na sudske predmete, imamo u CMS sistemu, dakle u elektronskoj formi“.  

Ističe, da je uprava suda uočila problem sa arhiviranjem spisa te da sud posjeduje Arhivu u glavnoj zgradi kao i još dva prostora u kojima se nalaze arhivirani spisi. Riječ je o arhivskim prostorima koji su dislocirani u odnosu na sud.  Samo iznajmljivanje prostora za odlaganje arhiviranih spisa utječe na povećanje troškova, a isti se  povećavaju iz godine u godinu jer se broj takvih predmeta stalno povećava te se samim tim i povećava potreba za dodatnim prostorom gdje bismo mogli arhivirati spise.  

“Predstavnicima izvršne vlasti u Kantonu Sarajevo smo predlagali sistem digitalizacije arhive“ projekat  'Arhiva bez papira', a koji bi se mogao primjeniti i na ostale institucije u Kantonu Sarajevo naročito iz razloga što mi, kao što sam prethodno kazao, sve podatke iz spisa (novijih) imamo u elektronskoj formi. S obzirom na navedeno, danas nam za rekonstrukciju spisa treba pet minuta", naglasio je.

Često se sudovi u javnosti doživljavaju u javnosti kao da sporo rade. Šta je odgovor predsjednika Općinskog suda na to. Je li to samo do sudova?

"Percepcija javnosti je takva kakva jeste. Mi se trudimo i nastojati ćemo da jednoga dana budemo potpuno funkcionalan , moderan sud. Brzina rješavanja predmeta zavisi od različitih faktora. Mi i kada donesemo određenu odluku, imate postupke po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima i to građanima djeluje jako dugo. Ima tu sigurno i nekih stvari koje se mogu poboljšati i mi ćemo u narednom periodu nastojati da radimo na tome, objašnjava nam Batotić.

Javnost ima dojam za propuste, nemare sudija nema adekvatnih sankcija. Javnost ima dojam da su to simbolične sankcije? Kako komentarišete to?

"Sve vezano za sankcionisanje sudija je u nadležnosti Ureda disciplinskog tužitelja pri VSTV-u BiH.  Ja kao predsjednik suda te prijave prosljeđujem VSTV-u BIH, ali i sami građani to često direktno podnose toj instituciji. Nakon toga te prijave su predmet preispitivanja UDT-a.

Za kraj smo pitali predsjednika, na koga želi da apeluje da se promjeni stanje u sudu i koje su to instance koje mogu pomoći da se to implementira u budućnosti?

"Mi smo pokrenuli različite procese sa ciljem da  omogućimo građanima vladavinu prava te je ishodište tih procesa da pravda ne samo da bude kvalitetna već i blagovremena", zaključio je.


S.Ć

(Vijesti.ba)