Lajčak s Vučićem, novi sastanak Beograda i Prištine u Bruxellesu 16. novembra

Lajčak se prethodno sastao s direktorom Ureda za Kosovo Petrom Petkovićem koji je potvrdio da će 16. novembra u Bruxellesu biti nastavljeni razgovori između Beograda i Prištine o nacrtu statuta Zajednice srpskih općina.

"Prihvatili smo poziv Lajčaka da se za dva dana vidimo u Bruxellesu gdje će biti nastavljeni razgovori Beograda i Prištine. Naša strana ide vrlo pripremljena i s posebnim timom stručnjaka gdje ćemo razgovarati o tekstu nacrta statuta ZSO što je prvi konkretan korak u pravcu formiranja ZSO", rekao je Petković na konferenciji za novinstvo u srbijanskom Predsjedništvu a nakon sastanka Vučića i Lajčaka.

Prema njegovim riječima, tokom sastanka Vučić je upoznao Lajčaka o dnevnoj ugroženosti Srba na Kosovu, ali i s brojnim potezima kosovskog premijera Albina Kurtija koji ne doprinose deeskalaciji.

"Bilo je riječi svakako i o svim drugim temama u okviru onih sporazuma koji su potpisani ili pak dogovoreni u dijalogu Beograda i Prištine. Vi dobro znate da Beograd nikada nije bježao od razgovora i dijaloga, već naprotiv, uvijek smo inzistirali na dijalogu kao jedinom načinu rješavanja svih problema", rekao je Petković.

Posebni predstavnik Europske unije (EU) za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak prethodno je u Prištini razgovarao sa zamjenikom kosovskog premijera Besnikom Bislimijem te čelnicima oporbenih stranaka na Kosovu o novom nacrtu statuta Zajednice srpskih općina.

Spomenuti nacrt „modernog i uravnoteženog europskog prijedloga" o statutu ZSO su tijekom posjeta Prištini prezentirali članovi visokog izaslanstva Europske unije, SAD-a, Njemačke, Francuske i Italije.

Kosovski premijer Albin Kurti izjavio je da je novi nacrt statuta za formiranje Zadnjice srpskih općina pažljivo napisan i to u skladu sa slovom i duhom Ustava, ali da još nije službeno prihvatio dokument koji bi Srbima na Kosovu dao veću autonomiju.

Kurti je na Bečkom ekonomskom forumu u ponedjeljak kazao kako se mora pojačati pritisak na Beograd da potpiše sporazum o normalizaciji odnosa te kako granica sa Srbijom od 300 kilometara za tu zemlju predstavlja sigurnosni rizik.

„Srbija je naš najveći susjed, granica je oko 300 kilometara, to predstavlja sigurnosni rizik, potreban je veći pritisak na Beograd za dogovor“, rekao je Kurti te dodao da je potpisivanje "de facto" priznanja prvi i najvažniji korak.

Izaslanik EU također dolazi u Beograd nakon sastanaka u Bruxellesu 26. listopada, gdje su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti na marginama samita EU-a satima odvojeno, a bezuspješno razgovarali s čelnicima Njemačke, Francuske i Italije Olafom Scholzom, Emmanuelom Macronom i Giorgiom Meloni te s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom.

Nakon što su 27. februara Vučić i Kurti postigli suglasnost o Sporazumu na putu prema normalizaciji odnosa, u Ohridu je 18. marta prihvaćen aneks toga sporazuma, koji je zapravo plan provedbe sporazuma iz februara. Iako članice EU tvrde da je postignuta saglasnost o oba ta dokumenta, nijedan nije potpisan jet to odbija učiniti srbijanski predsjednik.

(Vijesti.ba / FENA)