Muzur: Moramo ubrzati stvari, graditi, donositi odluke bez straha

Poručio je ovo u prvom dijelu intervjua za Vijesti.ba načelnik Ilidže Nermin Muzur, koji će krajem decembra napuniti tri godine mandata.

U prvom dijelu, koji možete pročitati OVDJE, govorili smo o urađenom u prve tri godine, a u drugom dijelu govorimo o budućim planovima …

Još jedna tema o kojoj smo pisali jeste nadležnost, zapravo bi trebalo biti projekt Cesta Federacije BIH. Radi se o XII tranverzali i problemu na pijaci Stup. Tamo ima nelegalnih objekata, pet od šest je na području općine Ilidža. Šta se planira po tom pitanju,  ministar Adnan Šteta je ponudio da Ministarstvo saobraćaja finansira izgradnju te dionice?

Muzur: Mi smo imali  sastanak u Cestama Federacije na tu temu. Oni su dobili, od prošlog saziva Vlade Federacije neki iznos od milion i po – dva za tu trasu. Međutim, sam taj iznos je presmiješan da bi se bilo šta sa njim moglo realizovati kada su u pitanju imovinsko-pravni odnosi, a ne nešto drugo. Mi smo se svakako stavili na raspolaganje, tu smo i davat ćemo podršku svu kada je u pitanju servisiranje toga.

Međutim, imamo nekoliko problema, odnosno izazova sa rješenjem koje su oni nudili, a to je da mi moramo razmišljati o našim stanovnicima koji se nalaze u naselju Tibura i Bulevar, djeci koja sa tog dijela idu u osnovnu školu, koja moraju preći preko ulice... Tu smo, tražili neka rješenja, ali ta rješenja nisu bila adekvatna našim zahtjevima u smislu da smo tražili da to bude na Stupskoj i na Kasindolskoj ulici, tako da su oni još uzeli na sebe da izdefinišu još bolje pristupe. Jer, ne želimo nikako da izgradnja te trasverzale ugrozi stanovništvo. Naprotiv, želimo da im poboljša uslove. Prvi prijedlog nije bio baš adekvatan. Oni su uzeli to na sebe, oni će dalje to raditi i realizovati. Općina Ilidža tu može biti podrška.

Na Ilidži je to možda manje, ali generalni je neki dojam da Sarajevo stoji po pitanju radova. Poznat je problem neusvajanja regulacionih planova. U kontaktu ste sa višim instancama koje su nadležne za ovo pitanje. Znate li uopšte šta se dešava na tom planu, imate, pretpostavljam, komunikaciju i sa Zavodom za planiranje.

Muzur: Pa komuniciramo i sa drugim kolegama. Mislim da je sad trenutno na snazi neka faza zastrašivanja od neke aktuelne opozicije i na taj neki pokušaj zastrašivanja mislim da ne odgovaramo adekvatno i ne ponašamo se kao pozicija i kao neko ko treba donositi odluke. Mislim da hitno trebamo krenuti u donošenje svih tih važnih odluka kada je u pitanju razvoj Kantona Sarajevo. Ne smijemo dozvoliti nijednom pojednicu, ma ko to on bio, da nekim poluinformacijama i ne znam čim usporava, utiče na te stvari. Nažalost, toga ima – moraju se preispitati sve neke stvari, neke odluke koje su donesene u nekom prethodnom periodu – zašto su donesene, imaju li neku pozadinu itd.

Ono što je najvažnije jeste da se ne smije zaustaviti razvoj u Kantonu Sarajevo. Naravno, treba da bude u skladu sa zakonom, u skladu sa planskim dokumentima i strateškim razvojem grada. Tu dinamiku definitivno moramo promijeniti i moramo te neke pravno-formalne smetnje otkloniti na adekvatan način, naravno, u skladu sa dogovorom sa strukom i zakonom i sa planskim dokumentima, ali, definitivno se nešto treba raditi po tom pitanju i ubrzati.



Dojam je da treba možda malo raditi hrabrije, pa, evo, na kraju krajeva Ilidža je dokaz da se jednostavno treba uhvatiti u koštac sa problemima, pokrenuti ih …

Muzur: Najveći problem ljudi na funkcijama i u službama jeste što niko ne odgovara za nerad i nedonošenje odluka. U slučaju kada donesete odluku, koliko god ona dobra ili loša bila, vi ste svjesni da ćete biti izloženi nekim napadima i ljudi su često u strahu. Nisu svjesni da su oni, kao neko ko je dobio neku funkciju, moraju donositi odluke.  Onda u strahu od nekih eventualno negativnih komentara, često ostavljaju neke poslove sa strane i za rezultat onda imamo ovo kad kažu 'spora administracija, ne ide ovo, ne ide ono'. Kod nas, hvala Bogu nije ta situacija - mi smo prošle godine usvojili regulacioni plan …Narednu sjednicu Vijeća ćemo vjerovatno krenuti u izradu novih regulacionih planova – stare, dotrajale da ih unaprijedimo i da radimo. Imali smo neki dan otvorenje jednog postrojenja fabrike u poslovnoj zoni – priprema se, biće do polovine naredne godine gotovo. Tako da mi imamo nekako izbalansirane investicije kada je u pitanju stanogradnja i razvoj privrede, što nam je svakako cilj i, naravno, ono po čemu smo svakao prepoznatljivi i u čemu dominiramo jeste pitanje turizma i ugostiteljstva – imamo najveći broj noćenja, gostiju i svega toga.

Imate li neke podatke o zaposlenosti?

Muzur: Postoje stvari koje su fakti i brojevi su nešto što je činjenica. Kada bih ja rekao sad da smo mi utjecali na to sve ne bi bilo korektno, ne bi bilo realno da smo samo mi utjecali. S druge strane, da je taj trend negativan mi bismo bili krivci 100%. Podatak govori da smo mi došli na Ilidžu na 20.500 zaposlenih. Tokom korone se to smanjilo na 18.500. Onda 2021. godine, tj. Godinu poslije korone smo se uspjeli vratitu na 21.500 i sada, prema zadnjim zvaničnim podacima, na Ilidži imamo preko 26 hiljada zaposlenih što je za nekih skoro 30% povećanje broja zaposlenih. Mi vjerujemo da smo kroz naš odnos, kroz naše servisiranje privrednih subjekata, kroz ambijent koji gradimo i pravimo ovdje da svakako imamo pravo da kažemo da smo dali doprinos toj atmoferi povećanja broja zaposlenih od 30% što je za nas jako dobra stvar. Mi vjerujemo da će se taj broj povećavati u narednom periodu još prema ovome što radimo, razvijamo… Prema najavama privrednih subjekata imate situaciju da je npr. kompletna uprava Konzuma i sve vezano za njih se preselilo na općinu Ilidža prošle godine. Imate sad situaciju da će do polovine naredne godine Porsche d.o.o. u BiH kompletan preći na područje općine Ilidža. Nedavno smo otvorili jedan proizvodni pogon na preko 70 hiljada kvadrata koji zapošljava 250-300 ljudi. Tako da, mi smo stvarno jedna baza i spoj totala privrede i svih grana privrede – od ovog turizma i ugostiteljstva do, znači, proizvodnih kapaciteta, pa tako sada na Ilidži imate upravu Konzuma, Mercatora, imate upravu DM-a, imate Alternetivu koja je regionalno jedna od najjačih i najboljih kompanija, imate nekoliko proizvođača vrhunskog namještaja, imate zaista dobrih firmi, nekoliko najboljih građevinskih firmi u Kantonu Sarajevo, pa možda i u BiH i uz ove hotele koji su postali prepoznatljivi i koji su postali mjesto okupljanja svih važnih dešavanja.

Mislim da izrastamo u jednog zaista dobrog lidera - prema ubranim porezima kroz fiskalne rate mi smo na drugom mjestu, odmah iza Novog Grada, koji je duplo veći od nas i ima duplo više stanovnika  tako da, smi sigurno nismo još rekli sve i imamo još štošta sigurno ponuditi i unaprijediti.

Jedan dojam koji se stiče je da čak ni opozicija na Ilidži nema nekih pretjeranih zamjerki na rad općinskog načelnika …

Muzur: Ja zaista govorim onako kako jeste, trudim se da živim i radim pošteno, časno, čestito i najbolje što znam i bilo šta da kažem sad u nekoj velikoj dozi lošeg kada je u pitanju odnos u Opštinskom vijeću slagao bih i pogriješio. Mi imamo jednu mušku političku utakmicu u kojoj imate opoziciju koja je SDA i u kojoj su svi vijećnici ozbiljni i iskusni – vijećnici sa dugogodišnjim iskustvom i sigurno vam ne bi opraštali bilo kakvu grešku. Zato se i mi trudimo kada radimo da sve stvari još jednom prečekiramo, isprovjeravamo i radimo najbolje što znamo kako bismo ima najbolje dali prostora da mogu djelovati.

Oni znaju, naravno, da se ne slažu sa nekim stvarima, da glasaju protiv - dešavalo nam se da jedan od dva budžeta smo usvojili jednoglasno, rebalans… Nekad ne glasaju za budžet, nekad uvažimo neke amandmane njihove koji su ok. Tako da, mislim da je to jedna obostrana, korektna politička saradnja gdje se jasno zna pozicija i pozicija, ali i da, ono što mi se posebno sviđa – danas na sjednici Vijeća je bilo da zaista imamo kapacitete i da smo hrabri i pozicija i opozicija da stvari koje valjaju nazovemo pravim imenom. Danas smo imali izvještaj Javnog preduzeća Ilidža – to je najbolje javno preduzeće u Kantonu Sarajevo sigurno, a koji su hvalili i pozicija i opozicija. Stvarno ljudi rade ozbiljan posao, servisiraju Općinu Ilidža, rade dosta dobrih stvari i svi smo zajedno, podržali tu priču jednoglasno i dali im dodatnu podršku za razvoj njihovih kapaciteta itd.

Šta vidite kao neki potencijal koji Ilidža posjeduje, a koji bi se u budućnosti mogao dodatno razviti i na koji bi trebalo staviti neki fokus?

Muzur: Veliki potencijal Općine Ilidža je sam geografski položaj koji je na spletu svih autoputeva – u sklopu naše općine je Međunarodni aerodrom. I sama ta komunikacijska prednost, pozicija, nam daje mnogih mogućnosti. Ono o čemu treba uz ove projekte velike o kojima smo pričali – sportskoj dvorani, školi, tramvaju i svim tim nekim velikim stvarima o kojima pričamo, mi bi trebali u narednom periodu naći dobrog i kvalitetnog sagovornika koji će nas saslušati i shvatiti našu priču, a to je da bi trebali – zaista mi smo krenuli u ovu borbu oko ove priče povodom zaštitne zone. Mi bi trebali sada da nađemo zajednički koncept koji bi najbolji bio – kako sve mane, odnosno zabrane vodo zaštitne zone da pretvorimo u prednosti – šta je to i na koji najbolji mogući način se mogu iskoristiti ti prostori vodozaštitne zone. Odmah da se razgraniči – ne mislim u smislu gradnje i građevina, već u smislu nekih zelenih parkova, najvećih parkova, botaničkih vrtova – to je sigurno jedna od narednih perspektiva za Ilidžu i najveća perspektiva u narednom periodu Ilidže je projekat Nove Ilidže. To je ubjedljivo najveći projekat sigurno na teritoriji Balkana koji ima ogroman potencijal, nesrazmjeran.

Nemoguće je za izračunati koliki je potencijal tog projekta – to je priča koju treba, sigurno, u narednom periodu aktuelizirati, iznaći najbolje načine kako servisirati tu priču i polako se upustiti u tu priču Nove Ilidže. Usporedbe radi, Beograd na vodi je 500.000 kvadrata ukupno, a u ovom projektu Nove Ilidže imamo devet segmenata – jedan samo od njih devet je zabavni park koji je na 300 hiljada kvadrata. Tako da, to je jedan ogroman potencijal kojeg nisu još uvijek svjesni ni u Sarajevu, ni u BiH i to je bukvalno dragulj o kojem treba u narednom periodu razmišljati.


S. Ćenan

(Vijesti.ba)