Video: Mjesečno jedna žena u BiH bude ubijena, u posljednjih 6 godina 60 žrtava femicida!

Press konferenciju nakon sastanka Vijesti.ba prenosile su UŽIVO.

- Idite do kraja, tražite pomoć, poručio je Hurtić žrtvama nasilja.

"Idemo dalje, vršimo pritisak, da se više nikad ne desi ovakva stvar. Ove žene iza mene su eksperti iz ove oblasti. Svaka od njih može knjigu napisati", poručio je Hurtić na početku press konferencije. 

Na sastanku se razgovaralo i o o sigurnim kućama za žrtve nasilja.

Poruka je da smo kao društvo odgovorni za svaki slučaj nasilja nad ženama u BiH, jer ne reagujemo na znake, simbole koje odašilju žrtve, kazala je Aida Behram, izvršna direktorica organizacija Žene sa Une iz Bihaća u okviru koje djeluje Sigurna kuća na području USK.

Ne smijemo dozvoliti da više ijedna žena bude ubijena na ovakav način i bude žrtva nasilja u porodici.

Donošenje zakona je neophodno, ali zakon na papiru koji se ne provodi ne znači ništa.

Femicid kao ubistvo je kraj, sve se trebalo uraditi da do ovog ne dođe.

Nemojte da budemo društvo u kojem je najlakše agresivnost pokazati prema ženi jer ona neće nikom reći i jer joj sistem neće pomoći, poručili su učesnici današnjeg sastanka.

Rezidentna koordinatorica UN-a u Bosni i Hercegovini Ingrid MacDonald je nakon sastanka uputila saučešće porodici ubijene Nizame Hećimović.

Prema neslužbenim statistikama, u posljednjih 6 godina 60 žena je ubijeno u BiH.

To je 1 žena mjesečno!

85 posto žena ne prijavljuje nasilje u BiH!, porazni su podaci koje su iznijeli na press konferenciji.

Ženska udruženja godinama rade sa žrtvama, jasni su njihovi stavovi šta uraditi.

Na čekanju je zakon u FBiH već tri godine.

Potrebna je politička volja. Unapređenja rada institucija, poboljšanje rada sigurnih kuća koje pomažu žrtvama nasilja, istakla je MacDonald. Potrebno je da se i lideri aktiviraju da više nemamo nove žrtve femicida, koje se itekako moglo spriječiti.

Neka ne ostane na ovom ubistvu u Gradačcu, nastavimo sa pritiskom na one koji su zakazali i zakazuju tokom ovih slučajeva, poručile su žene na današnjoj press konferenciji. 

- Nisu svi policajci, ni sudije, ni tužioci pokvareni. Tražimo da se vještači telefon ubice da se vidi sa kim je komunicirao zadnjih 7 dana, ko je dojavio ubici lokaciju žrtve, da ne bude više insinuacija da policija ne radi, poručio je Hurtić.

Potrebno je jačati sistem zaštite, sistem prevencije, poruka je nakon sastanka.

Hurtić je kazao da treba podsticati žene da se ne vraćaju manijacima.

- Koliko je žena dobilo poruku: Desit će ti se što i Nizami!? Koliko će žena biti pretučeno danas? Ovdje imamo žrtvu koja je prijavila nasilje po službenoj zabilješci. Jedva čekaju da se povuče izjava i da stanu, poručio je Hurtić.

Ako se ovo ušuti nakon dva dana i čekamo novo nasilje, nismo ništa postigli, poručio je ministar.

Na pitanje novinara šta je sa sistemom koji nakon što neko (komšija) prijavi nasilje ne reaguje, jer policija mora napraviti zapisnik, a zapisnik se ne pravi ukoliko žrtva nasilja isto ne prijavi, Hurtić je odgovorio: Dobro prođe onaj ko prijavi na pretuku ga.

Žrtva može ostati u sigurnoj kući do 6 mjeseci, ali ako se traži produženje, može se ostati i duže.

Trebaju nam nove sigurne kuće, ali se treba osigurati sigurno finansiranje.

- Mi sredstva dobijemo u juku, a žrtve treba zbrinjavati 365 dana, poručila je Sabiha Husić.

U Bosni i Hercegovini postoji osam sigurnih kuća, od kojih je pet na području FBiH.

Posljednji podaci govore da zaštitu u Sigurnoj kući Kantona Sarajevo svake godine zatraži približno 100 žena.

Broj SOS poziva u posljednje tri godine rapidno se povećava, a naročito nakon posljednjeg slučaja brutalnog ubistva Nizame Hećimović

Zaključci sa sastanka ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, dr. Sevlida Hurtića, sa predstavnicama Upravnog odbora Sigurne mreže nevladinih organizacija, održanog u Sarajevu, 16. avgusta 2023. godine:

Z a k l j u č c i

u skladu sa preporukama za Bosnu i Hercegovine GREVIO komiteta Vijeća Evrope kao hitan odgovor na slučajeve rodno zasnovanog nasilja i femicida.

Tolerancija na rodno zasnovano nasilje prema ženama u bosansko – hercegovačkom društvu, kako u porodici, na radnom mjestu, tako i u javnom prostoru, a naročito slučajevi femicida (najnoviji brutalni slučaj u Gradačcu), zahtjevaju urgentnost donošenja novih i provođenja postojećih pravnih propisa, a u skladu sa Preporukama komiteta Vijeća Evrope za praćenje provedbe Istanbulske konvencije.

Preporuke Vijeća Evrope su usvojene u junu 2022. godine, a na osnovu sveobuhvatnog uvida i analize eksperata Vijeća Evrope u stepen provedbe Istanbulske konvencije u Bosni i Hercegovini. U skladu sa preporukama, Bosna i Hercegovina je obavezna unaprijediti provedbu standarda Istanbulske konvencije, kako bi se dostigao potrebni nivo usklađenosti sa odredbama Istanbulske konvencije.

U ovom trenutku je urgentna potreba fokusirati se na poboljšanje prevencije i zaštitu od najtežih oblika rodne diskriminacije i kršenja Istanbulske konvencije koji nose nesagledive i tragične posljedice, a to je nasilje nad ženama i djevojčicama i femicid.

Iz tog razloga smo, na osnovu pomenutih Preporuka Vijeća Evrope, pripremili sljedeće Zaključke koji pozivaju na hitnu i koordiniranu akciju svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, a u skladu s njihovim ustavnim i zakonskim nadležnostima:

1. Hitno donijeti propise i podzakonske akte kojim će se obezbijediti efikasna zaštita žrtava nasilja u skladu sa standardima Istanbulske konvencije, a naročito vezano za kaznenu politiku, da kazne i mjere koje se izriču za nasilje u porodici i druge oblike nasilja nad ženama budu djelotvorne, srazmjerne i odvraćaju od činjenja djela.

2. Policija, pravosuđe i centri za socijalni rad moraju poduzimati sve potrebne mjere kako bi se osigurala fizička sigurnost i psihičko blagostanje žrtava rodno zasnovanog nasilja i djece i prekinuti krug moći i zlostavljanja od strane počinioca. Neophodno je jačati profesionalizam i objektivnost u postupanju, te kapacitirati centre za socijalni rad i policiju za efikasnije praćenje stanja i djelovanje u zajednicama, uz blisku saradnju sa građanstvom i nevladinim sektorom.

3. Policija i centri za socijalni rad uz podršku pravosudja i drugih subjekata zaštite, obavezni su profesionalno, temeljito i dosljedno provoditi procjene rizika i upravljanje rizikom od rodno zasnovanog nasilja uzimajući u obzir sve faktore rizika (kao npr. ranija prijava nasilja, podnošenje zahtjeva za razvod i sl.). Neophodno je osigurati da se procjene rizika:
a) vrše sistematski i za djecu žrtve i svjedoke nasilja, uzimajući u obzir bilo koju prijetnju upućenu njima ili koje se odnose na njihovo udaljavanje iz nasilne zajednice;
b) vrše kontinuirano i da se ponavljaju u svim relevantnim fazama postupka;
c) uključuju sve aktere u krugu zaštite od nasilja (policija, socijalni rad, školstvo, zdravstvo, sigurne kuće i druge specijalizovane nevladine organizacije, itd.) i da predstavljaju centralni element koordiniranog „međusektorskog“ odgovora prevencije i zaštite;
d) da rezultiraju planom sigurnosti za žrtve koji će biti sveobuhvatan i provodiv.

4. Osigurati pravni status, kao i dovoljno i kontinuirano finansiranje iz javnih budžeta za sve oblike specijalizovane podrške i pomoći za žrtve nasilja, uključujući sigurne kuće, pravna i psihološka savjetovališta i SOS telefon.

5. Obezbjediti standarde za postupanje i finansiranje programâ za rad sa počiniocima nasilja.

6. S ciljem prevazilaženja rodnih stereotipa i jačanja profesionalnih vještina, uvesti sistematičnu i obaveznu obuku o svim oblicima nasilja prema ženama za relevantna stručna lica koja rade sa žrtvama ili počiniocima, a posebno za policiju, tužioce ili sudije, kao i za osoblje centara za socijalni rad i medicinsko osoblje, u skladu sa standardima Istanbulske konvencije. Kako bi se osigurali kontinuitet i održivost, obuka mora biti finansirana iz budžeta i da ne bi ovisile od donatorskih sredstava.

7. Svi subjekti zaštite (posebno, centri za socijalni rad, zdravstvo, policija i pravosuđe) treba da redovno i sistematično prikupljaju administrativne podatke za sve oblike nasilja nad ženama u svim fazama postupanja, klasifikovane prema spolu i starosnoj dobi žrtve i počinioca, oblika nasilja i odnosu između počinioca i žrtve, za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine. To je jedini način da se provede analiza, te da se jasno artikuliše propust u odgovoru institucija na nasilje, koji se kontinuirano ponavlja kao najveći nedostatak u ostvarivanju prava žrtava.

8. Umjesto da rodno zasnovano nasilje bude predmet medijskog interesovanja tek nakon događanja nekog teškog slučaja, mediji, a naročito javni servisi, treba da realizuju dugoročne i kontinuirane programske sadržaje za podizanje svijesti stručne i šire javnosti o prevenciji i zaštiti žrtava od svih oblika rodno zasnovanog nasilja. Osim širenja znanja i prevazilaženja stereotipa, cilj programskih sadržaja i kampanja nužno treba biti i promovisanje pitanja lične i društvene odgovornosti u slučajevima nasilja nad ženama. Jednako važno, kampanje i podizanje svijesti moraju biti usmjerene i na žene koje su u riziku od diskriminacije, kako bi dobile informacije o njihovim pravima i uslugama podrške koje su im dostupne.

9. Poboljšati sistem funkcionisanja i koordinacije postojećih koordinacionih tijela za praćenje provedbe Istanbulske konvencije na različitim nivoima vlasti u BiH, kako bi se osigurala sveukupna koordinacija, standardi postupanja i razmjena informacija između tih tijela, tako da se poštuju standardi Istanbulske konvencije u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, a u bliskoj konsultaciji sa specijaliziranim nevladinim organizacijama i civilnim društvom.

10. Sastav Odbora za praćenje i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu, kojeg je 2019. godine formiralo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, još uvijek je nepotpun, jer u njemu nema predstavnika Republike Srpske. Nužno je da se predstavnici iz Republike Srpske uključe u rad ovog odbora koji bi, između ostalog, trebao osigurati sveukupnu koordinaciju i razmjenu informacija između tijela na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.

11. Krajnje je vrijeme da Bosna i Hercegovina, u cilju cjelovite i koordinirane provedbe Preporuka komiteta Vijeća Evrope za praćenje provedbe Istanbulske konvencije (GREVIO Komiteta), donese Akcioni plan za provedbu preporuka kojeg će implementirati svi nivoi vlasti u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima. U provedbi Akcionog plana ključni partner organima vlasti su specijalizovane nevladine organizacije, a različiti projekti međunarodne asistencije su važna podrška realizaciji.

(Vijesti.ba)