Freedom House: Srbija nije demokratija

Kvalitet srpske demokratije dobio je ocjenu 3,79 na skali od 1 do 7.

U izvještaju "Nacije u tranziciji“ (Nations in Transit 2023), koji je objavila američka nevladina organizacija Freedom House, se navodi da je samo na prvi pogled došlo do poboljšanja političkog pluralizma tokom 2022. godine zbog učešće opozicije na izborima nakon višegodišnjeg bojkota, ali da je izborni proces i dalje poremećen nepravilnostima, uprkos međustranačkom dijalozima koji su se vodili sa ciljem poboljšanja izbornih uslova. Ponovljeni izbori na jednom biračkom mjestu i neutvrđivanje izbornih rezultata rekordnih 93 dana nakon održavanja izbora, su za FH najkontroverzniji aspekt prošlogodišnjih vanrednih parlamentarnih izbora.

Kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, Freedom House podsjeća da je suđenje klanu Veljka Belikuva – optuženom za otmice, ubistva i silovanja – počelo u oktobru 2022. godine. "Dok vlast predstavlja slučaj kao dokaz svoje borbe protiv organizovanog kriminala, optuženi članovi bande su tokom suđenja govorili o svojim vezama sa vladajućim strankama", piše FH.

Dodaje se i da su veliki slučajevi korupcije i organizovanog kriminala, poput suđenja bivšoj državnoj sekretari MUP-a Dijani Hrkalović i vlasniku plantaže Jovanjica Predragu Koluviji, doveli do "međusobnih optužbi državnih i javnih službenika za navodne veze sa organizovanim kriminalom".

"Ovi slučajevi snažno dokazuju da je borba protiv organizovnog kriminala povezana sa unutrastranačkim sukobima u vladajućoj koaliciji", navodi se u izvještaju.

Nevladina organizacija se poziva i na nalaze izvještaja Evropske komisije da je došlo "do blagog povećanja prvostepenih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou", ali da se ponovo vidi "nedostatak istraga prijavama uzbunjivača, kao što je slučaj sa fabrikom oružja Krušik, jednim od najvećih korupcionaških skandala posljednjih godina".

U vezi sa borbom protiv korupcije, Freedom House navodi da je došlo "do značajnih kašnjenja" u reformama koje se tiču ove oblasti, "dok veliki slučajevi korupcije ukazuju na veze između vladinih zvaničnika i organizovanog kriminala".

U izvještaju o Srbiji, iako nije bilo nazadovanja u odnosu na prošlu godinu, Freedom House navodi da je nastavljen negativan razvoj slobode medija i u 2022. godini. Izvještaj se poziva na podatke Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) koje je zabilježilo 132 slučaja napada na novinare. "Iako ovo predstavlja smanjenje u odnosu na 2020. i 2021. godinu, to je i dalje najveći broj napada u posljednjih 10 godina“, navodi se u izvještaju.

Ukazuje se i na nastavak upotrebe SLAPP tužbi protiv medija, što "ostaje zabrinjavajuće pitanje". Podsjeća se da je samo istraživački portal KRIK tokom prošle godine dobio 11 SLAPP tužbi, ali i na poziv Reportera bez granica državi da sprovede preventivne mere za zaštitu medija.

Spominje se i odluka Regulatornog tela za elektronske medije (REM) da produži nacionalne frekvencije za emitovanje narednih osam godina televizijama bliskim vladi, "a koje nisu ispunile obaveze i uslove za dobijanje dozvola".

"Iako je REM trebalo da donese odluku o petoj nacionalnoj frekvenciji do 26. novembra, ova odluka odložena je na neodređeno vrijeme. Iako predstavlja još jedan korak unazad u srpskom problemu sa pluralizmom medija i uravnoteženom zastupljenošću političkih aktera, ovaj razvoj dodatno argumentuje ocjenu da je REM zarobljena institucija.", navodi se u izveštaju.

U dijelu o medijima spominje se i državna kompanija Telekom, kao "još jedan instrument državne kontrole nad medijskim sektorom", koji je "nastavio da potvrđuje svoju dominaciju kao kablovski provajder i srkajnuo privatno preduzeće SBB u vlasništvu United grupe".

"Promotivne kampanje prov SBB-a vođene su čak i u javnim institucijama. Borba između dvije rivalske kompanije – Telekoma i United grupe – premašuje komercijalnu konkurenciju, imajući u vidu da Telekomova mreža ne emituje glavne kritičke medije u zemlji, N1 i Nova S".

Dodaje se da se tako stvara ozbiljna prijetnja za slobodu medija u Srbiji, jer je u ovom slučaju "tanka granica između komercijalnih i političkih interesa".

Zabilježio je Freedom Housei da civilno društvo nastavlja da radi u atmosferi klevetničkih kampanja koje pokreću mediji bliski vlastima i članovi vladajućih stranaka.

U dijelu izvještaja o stanju demokratskih institucija, Freedom House navodi da je tokom prošle godine u velikoj mjeri političkim diskursom dominirala ruska invazija na Ukrajinu kao i zahtjevi da se Srbija uskladi sa evropskim sankcijama Rusiji, kako prenosi Vreme.com.

(Vijesti.ba)