Suživot jevreja i muslimana u BiH: Primjeri tolerancije

Trinaest afirmiranih domaćih i međunarodnih historičara, osmanista, teologa i politologa napisali su tekstove za ovu publikaciju. Pored značajnih fotografija iz Arhive Jevrejske zajednice i Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga također sadrži dva poglavlja koja je napisao reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović i predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci.

Prisutnima se kroz formu pozdravnih riječi obratio reisu-l-ulema IZ u BiH Husein-ef. Kavazović koji je istakao kako promovirana knjiga na svoj način u čitaocu budi čovjeka.

Urednica, priređivačica i autorica jednog poglavlja dr. Dževada Šuško istakla je kako je jedan od ciljeva ove knjige je promovirati suživot kao integrativni dio bosanskohercegovačke zajednice.

U pozdravnom dijelu programa obratio se i predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci koji je poručio da čitanje ove knjige znači upoznavanje sa stvarnom historijom naše države.

- Djelo ovih autora pokazuje pravi suživot koji je ovdje počeo davno, prije nego što je svijet pristupio onome što se popularno naziva međureligijskim dijalogom. Živjeli smo zajedno i uživali u svemu onome što ova zemlja pruža svim svojim stanovnicima - kazao je Finci.

Referirajući se na konkretne detalje knjige, istakao je kako njen tekst navodi uzorite primjere pojedinačnih ljudskih postupaka prema drugima.

- Ova knjiga govori i o ljudima koji su bili spremni žrtvovati i vlastiti život da bi spasili nekog od svojih susjeda bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost - poručio je Finci.

Putem videolinka, prisutnima se obratio i direktor za međureligijski dijalog u Američkom jevrejskom kongresu rabin David Rosen, uživo iz Jerusalema. Prema riječima dr. Šuško posebna simbolika njegovog javljanja ogleda se u tome što iz Jerusalema govori o suživotu u Sarajevu, gradu označavanom kao evropski Jerusalem.

- Mali broj religija imaju toliko zajedničkog kao islam i judaizam. Dijele ideju objavljene knjige, pa čak i ako se razlikuju po tekstu. Kur'an i Tevrat dijele mnoge koncepte; koncept monoteizma, ključni obred molitve, posta, ishrane, čistoće, nagrade i kazne za određene postupke - istakao je Rozen, uz zaključak kako ova publikacija predstavlja impresivan i produktivan angažman muslimansko-jevrejskog pomirenja i saradnje.

U svom obraćanju, dr. Enes Karić se referirao na značajne tekstove koji oslikavaju saradnju i suživot muslimana i jevreja.

- U novije vrijeme imamo jedan pokret među jevrejskim intelektualacima u Evropi da se progovori o povijesnoj saradnji muslimana i jevreja. Kao primjer mogu navesti jevrejskog historičara Bernarda Lewisa koji je kroz tekstove isticao kako je islam prva univerzalna religija u svijetu, a kao razlog je naveo činjenicu da su muslimani bili otvoreni i dopustili jevrejima i kršćanima da grade tu univerzalnost s njima. Uz to, on žali za time što je izgubljen taj nerv da se religije sretnu na taj univerzalan način - rekao je dr. Karić.

Muftija sarajevski dr Nedžad Grabus je istakao kako se pomenuti suživot muslimana i jevreja može pratiti na nekoliko planova; teološkom, etičkom, pravnom iskustvenom.

- Sve monoteističke religije prihvataju temeljnu etiku koja je zasnovana na Božijoj riječi i Božijoj volji. Kur'an izričito naglašava kontinuitet etičkoga temelja koji je uspostavljen među sinovima Israilovim, posebice kada je riječ o važnosti ljudskog života - istakao je dr. Grabus.

Tokom izlaganja, dr. Grabus je referirajući se na sadržaj promovirane knjige istakao još nekoliko značajnih poveznika monoteističkih religija.

- Većina autora koji istražuju zajedničke etičke temelje islama, kršćanstva i judaizma ističu važnost objave, knjige na kojoj se temelji monoteističko učenje - podsjetio je dr. Grabus.

Uz navedeno, muftija sarajevski je prisutne informisao o planu da se u saradnji sa gradonačelnikom Visokog ogradi Jevrejsko groblje u ovom gradu.

U okviru programa obratio se i Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov koji je istakao važnost akcentiranja ljudske dimenzije prilikom govora o ovakvim temama.

- Koliko god smo različiti, mi smo ljudi; a kao ljudi trebamo imati snage i razuma za dijalog i kompromis, a pri tome se držati tradicije, identiteta i ljubavi - naglasio je.

Govor reisa Kavazića

- Knjiga koja nas je danas ovdje okupila na svoj način u nama budi čovjeka; govori o mogućnosti uspostave lijepog i zdravog društvenog ambijenta, humanog i ugodnog za življenje. Kao da nas vodi za ruku i šapće nam na uho: Živite ovako, bolje vam je! Ovakav život ima lijep miris, i plodovi su mu slatki i ukusni - poručio je na promociji knjige "Suživot jevreja i muslimana u Bosni i Hercegovini“ reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.

Reisu-l-ulema Kavazović je kazao da u knjizi nalazimo duboke emocije, pomiješane s bolnim uspomenama, ali i veličanstvenim ljudskim gestama, koje nas zadivljuju, te da je važno što je knjiga objavljena baš u danima kada našu zemlju pokušavaju zaogrnuti plaštom mraka, mržnje i zla; kad se veze među ljudima u njoj silom pokušavaju razoriti, potrgati ili makar onemogućiti.

- U njoj se govori o suživotu jevreja i muslimana u Bosni i Hercegovini. Sastoji se od osam radova koje je napisalo jedanaest autora – muslimana, jevreja i kršćana. Svi su odreda velikani, kako u pogledu svoga mišljenja, tako i u pogledu svoga života, prožetog dubokoumnošću, humanošću i mizantropijom. No, riječ je o samo jednom djeliću iz naše povijesti, koji predstavlja cjelinu – dugu, višestoljetnu i bogatu tradiciju lijepog i ugodnog suživota bosanskohercegovačkih ljudi različitih vjera. Nadam se da ćemo uskoro imati još sličnih knjiga, koje će govoriti o istoj temi, a s različitim učesnicima: o suživotu muslimana i pravoslavaca, muslimana i katolika, katolika i pravoslavaca - naglasio je reisu-l-ulema.

Dodao je da Bosna vapi za afirmacijom takvog života, tog svog blaga neprocjenjive vrijednosti, koje se sada harči i koje joj dušmani nastoje razoriti, a koje je sama njena bit.

- Umorni smo od onih koji atakuju na to blago i među naše ljude unose zavadu i mržnju i stoga se jako puno nadamo da to njihovo djelovanje neće dugo potrajati i da će oni sami na kraju ubrati njegove gorke plodove. Svjedoci smo da se odnos prema čovjeku globalno mijenja, usložnjava i kao da klizi prema dolje; da su ugrožene sve vrijednosti koje su se brusile i njegovale stoljećima i koje je najveći broj ljudi u svim vjerama baštinio u sebi i ispoljavao ih u društvenoj zajednici. Čovjek ovog vremena, čini se, sve se više udaljava od svog Stvoritelja, sve manje poštuje Njegovu Riječ i sve je više dezorijentiran. Zato je i sve više uplašen, nesretan, depresivan, opak i bolestan, te opasan po životnu sredinu. Naši stari učenjaci su govorili da će Bog onima koji prekinu vezu s Njim “prijatnost druženja sa Sobom zamijeniti neprijatnošću rastanka“ - naveo je Kavazović.

Reisu-l-ulema je podsjetio da je Kur'an upozorio ljude „Nemojte biti kao oni koji su zaboravili Boga, pa je On učinio da zaborave i sami sebe!“

- Drugim riječima, da zaborave da su ljudi, počašćena stvorenja Božija i da svi imaju isto porijeklo, da potječu od jednog muškarca ijedne žene; i da imaju uzvišenu misiju na ovom svijetu. Knjiga koja nas je danas ovdje okupila na svoj način nas podsjeća na to, oživljava uspomene i u nama budi čovjeka; govori o mogućnosti uspostave lijepog i zdravog društvenog ambijenta, humanog i ugodnog za življenje. Kao da nas vodi za ruku i šapće nam na uho: Živite ovako, bolje vam je! Ovakav život ima lijep miris, i plodovi su mu slatki i ukusni - rekao je.

Poručio je da je Bosna nepresušan izvor i da može biti inspiracija drugim nacijama i zemljama.

- U Bosni se taj način življenja zove komšiluki ovdje ima sveti smisao. Nadam da ćemo ga uspjeti sačuvati i dalje njegovati, uprkos svim izazovima. To će nam biti i štitod vanjskih izazova, ali i od domaćih bezumnika, koji su se otuđili. U ovim turbulencijama, u ovim razornim olujama koje sve jače pušu na svim stranama svijeta, komšiluk - u domaćem smislu te riječi - najbolji je štit. Nadam se da ćemo svi posegnuti za njim - istaknuo je Kavazović.

Za kraj je poručio da je knjigu doživio i kao svojevrsnu posvetu pokojnom Davidu Kamhiju.

- U njegovoj dobroti i ljubavi osjetio sam veliku dušu sarajevskihjevreja. Čestitam izdavaču i urednici ove knjige. Autorima članaka se zahvaljujem što su nam svojim radovima u srca unijeli toplinu, ljubav i sreću. Neka nam Bog produbi ljubav prema našoj domovini, našoj zajedničkoj kući, i neka našim srcima podari topline i ljubavi prema našem čovjeku, komšiji bližnjem i komšiji daljnjem, ma kojoj vjeri pripadao - zaključio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović.

Na kraju programa, u svojstvu domaćina prisutne je poselamio direktor Bošnjačkog instituta dr. dr. Faris Gavrankapetanović koji je istakao kako je posebno značajno govoriti o ovim temama u aktuelnom društvenom kontekstu.


(Vijesti.ba)