11°C
Mostar 13°C
Tuzla 16°C
Banja Luka 17°C
Bihać 12°C

18.02.2021 / 18:39 Svijet - Vraćanje američkog vođstva

Novi američki kongresmeni žele povećati diplomatski utjecaj SAD-a

Novi američki kongresmeni žele povećati diplomatski utjecaj SAD-a

Dok predsjednik Joe Biden nastoji popraviti odnose s američkim saveznicima koji su se osjećali zanemarenima od strane Trumpove administracije i prekrajati linije između Amerike i njezinih protivnika, dva ključna zakonodavca koja nadziru američku diplomaciju kažu da dijele njegov cilj vraćanja američke "meke moći" na pozornicu svijeta.

Početkom novog Kongresa pod demokratskom kontrolom, dva kongresna odbora koja se najviše bave vanjskom politikom - Odbor za vanjske poslove Doma i Odbor za vanjske odnose Senata - imaju nove predsjedavajuće.

Predstavnik Gregory Meeks, 67-godišnji kongresmen sa 13 mandata iz New Yorka, preuzeo je panel Doma u januaru. Senator Robert Menendez, također 67-godišnjak, koji je treći puni mandat senatora iz New Jerseyja, predvodit će senatski odbor. Ovo će biti prvi put da demokrate predsjedavaju u oba odbora od kraja 111. Kongresa 2011. godine.

Vraćanje američkog vođstva

I Meeks i Menendez rekli su da je obnavljanje američkog vođstva u svjetskim poslovima presudno za njihove planove za sljedeće dvije godine. Obojica su prepoznali i izazove s kojima se SAD suočavaju iz Rusije i Kine, čiji je utjecaj znatno porastao u protekloj deceniji.


"Odbor pod sljedećim Kongresom predsjedavat će povijesnim pomakom u vanjskoj politici SAD-a i posla nam ne nedostaje", rekao je Meeks nakon izbora za predsjednika. "Ne samo da ćemo se morati ponovo povezati sa svijetom koji je osjetio izrazito odsustvo američkog globalnog vodstva, već moramo preispitati tradicionalne pristupe vanjskoj politici."


Menendez, koji je služio u Domu prije nego što je prihvatio imenovanje za popunu upražnjenog mjesta u Senatu 2006. godine, rekao je, "U svojih 28 godina u Kongresu, radeći na vanjskoj politici, nikada nisam doživio više posljedice za ulogu naše države u svijetu. ... U ovo kritično vrijeme, Senatski odbor za vanjske poslove radiće na obnavljanju našeg vodstva širom svijeta i unapređivanju naših demokratskih vrijednosti. "

Zajednica inostranih službi optimistična

Jasni su znakovi da je američka zajednica vanjskih poslova željna surađivati s Kongresom na obnavljanju financiranja i morala State Departmenta, oboje jako iscrpljenih u posljednje četiri godine.

U nedavnom događaju koji sponzorira Vijeće za vanjske odnose, veleposlanik Arnold Chacón, stariji potpredsjednik Nacionalnog odbrambenog univerziteta, bivši generalni direktor Ministarstva vanjskih poslova i bivši veleposlanik u Gvatemali, rekao je da se nada da će "usko surađivati" s Menendezom, Meeksom i drugima u Kongresu.

"Zaista moramo pojačati ovo partnerstvo koje imamo s Kongresom kako bismo mogli postići sve stvari koje su toliko potrebne u ovom trenutku naše povijesti", rekao je Chacón.

Pa ipak, sjena bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na američkoj diplomatiji može se zadržati.

Jason Miller, politički savjetnik Trumpa i snažni branitelj postupanja bivšeg predsjednika u trgovini, vanjskoj politici i imigraciji, naglasio je da će Trump "i dalje biti aktivan i angažiran u američkoj politici" i da će "i dalje nastaviti podupirati kandidate koji podržavaju agendu Amerika na prvom mjestu."

"I nije bitno hoće li političari iz establišmenta krenuti za njim, bilo da su republikanci ili demokrate," rekao je Miller za VOA. "Predsjednik neće odustati."

Stupajući na dužnost predsjedavajućeg Odborom za vanjske odnose, Menendez se vraća na položaj koji je obnašao od 2013. do početka 2015. godine, kada su republikanci preuzeli kontrolu nad Senatom. Kasnije te godine, odstupio je s mjesta rangiranog demokrata u odboru nakon što je optužen u federalnoj istrazi korupcije. Optužbe su kasnije povučene, premda ga je Senatski odabrani etički odbor "strogo opomenuo".

Globalni izgledi

I Meeks i Menendez predstavljaju izborne jedinice koje su mnogo raznolikije od Sjedinjenih Država u cjelini i imaju mnogo veću populaciju imigranata. Više od 40% ljudi u okrugu Meeks u New Yorku su stranci, kao i 22% Menendezovih birača. U SAD-u kao cjelini, stranci čine manje od 15% stanovništva.

Mnogi Meeksovi glasači dolaze iz zemalja na i oko Kariba, uključujući Gvajanu, Jamajku, Haiti i Trinidad i Tobago. Pažnju kongresmena često privlači taj dio svijeta, a posljednjih nekoliko sedmica posebno je glasno kritizirao pokušaj haićanskog predsjednika Jovenela Moïsea da ostane na funkciji i nakon isteka mandata.

Menendez predstavlja državu sa jednom od najvećih azijskih populacija u zemlji, s daleko najvećim segmentom pojedinaca indijskog porijekla. Iako je Menendez kritizirao neke od represivnih politika indijskog premijera Narendre Modija, također je bio žestok kritičar kineskog djelovanja u tekućem teritorijalnom sporu s Indijom.

Meeks je u izjavi rekao da želi vidjeti američku diplomatsku suradnju ne samo s tradicionalnim saveznicima, već i da proširi svoje napore izvan tradicionalnih kanala.

"Ovo neće biti povratak u normalu, već skok prema novom načinu poslovanja. Proširit ćemo svoj opseg i dosege na dijelove svijeta koje smo povijesno previdjeli. Vratit ćemo se kao partneri evropskim saveznicima, ali trebat ćemo izgraditi nove multilateralne odnose na zapadnoj hemisferi i Africi. Sistemske izazove koje postavljaju Moskva i Peking možemo rješavati samo uz pomoć prijatelja istomišljenika. "

Rasprava o ratnim moćima

I Menendez i Meeks insistiraju na tome da žele vratiti ulogu Kongresa u pomaganju vođenja američke vanjske politike - posebno kada je riječ o oružanom sukobu. Nakon napada 11. septembra 2001. godine, Kongres je donio dva odobrenja za upotrebu vojne sile, jedno vezano za Afganistan, a drugo u Iraku. Oba ostaju na snazi, a AUMF za Afganistan korišten je za opravdanje vojne akcije širom svijeta u 20 godina otkako je donesena.

Obojica su u prošlosti podržavali zakonodavstvo za uklanjanje postojećih AUMF-a. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je malo vjerovatno da bi samostalno ukidanje AUMF-ova bilo mudro ili politički izvedivo.

"Nema smisla ukidati ga bez jasnog osjećaja što bi ga moglo zamijeniti", rekao je Michael O'Hanlon, stariji kolega i direktor istraživanja u vanjskoj politici na Brookings Instituciji. "Prijetnja nije nestala i neće čekati da Washington odobri nove zakone. I mislim da to zahtijeva preispitivanje i drugih pitanja, poput Zakona o ratnim moćima i predsjednikove jedine ovlasti za lansiranje nuklearnog oružja. Završiti ovo pitanje, a područje treba učiniti kako treba. "

Što se tiče odnosa sa sigurnosnim partnerima Sjedinjenih Država širom svijeta, O'Hanlon je rekao za VOA da ne bi očekivao puno neslaganja između kongresnih odbora i administracije Bidena.

"Očekujem relativno nježnu kongresnu akciju u odnosu na predsjednika i njegov tim, osim možda po pitanju ili dva u kojima se s vremenom mogu pojaviti razlike", rekao je.




(Vijesti.ba / VOA)

Izdvajamo