Bisera Turković sutra u Mostaru, sjećanje na dramatičan ulazak 1993.

Tim povodom otkrivamo javnosti manje poznate detalje o njenom dramatičnom prelasku na lijevu obalu Neretve u Mostaru u jeku agresije 1993. godine. Turković je tada bila vođa delegacije Republike Bosne i Hercegovine.
 
Dokumenti i fotografije koje posjedujemo svjedoče o dramatičnom događaju koji se desio u maju 1993. godine, kada je hrvatsko-turska Misija dobre volje, uz pratnju delegacije Republike Bosne i Hercegovine, uspjela je prijeći na lijevu obalu Neretve, dio Mostara koji je kontrolisala Armija BiH.

Ovaj historijski događaj je utjecao na sveukupna ratna dešavanja u Bosni i Hercegovini, ali i svjetskoj javnosti otkrio do tada nepoznate razmjere beznađa i stavične situacije u kojoj se nalaze stanovnici Mostara.

Turković, tadašnja ambasadorica R BiH u Hrvatskoj, koju je rahmetli Alija Izetbegović imenovao za vođu bh. delegacije, 22. maja 1993. godine, uputila je pismo predsjedniku Izetbegoviću.

„Misija dobre volje u RBiH koju predvodi ispred Republike Turske g. Mustafa Aksin, ispred Republike Hrvatske g. Vladimir Šeks, potpredsjednik Vlade R. Hrvatske, a u čijoj je pratnji i delegacija Republike Bosne i Hercegovine koju predvodi ambasador R BiH u Zagrebu gđ-a. Bisera Turković, nalazi se u Međugorju sa namjerom da pređe na lijevu obalu Neretve i pokuša utvrditi činjenično stanje, a potom produžiti u centralnu Bosnu, ukoliko to bude moguće. Naime, Misija dobre volje trebala je već biti u Zenici ali se stiče dojam da nekom nije u interesu da se vidi istina i da je posrijedi opstrukcija.

Sigurno je jedno, da je delegacija Republike Bosne i Hercegovine zainteresirana da se obiđu sva žarišta i konstantno vrši pritisak da Misija ide dalje. Za danas je bilo dogovoreno da se pređe na lijevu obalu Neretve i da Armija BiH preuzme odgovornost za dalje vođenje članova Misije. Prema dogovoru, jutros se u Glavnom stožeru u Mostaru pojavio g. Arif Pašalić, komandant Četvrtog korpusa Armije BiH i izdao u 10,00 časova ujutro, pismenu suglasnost za nastavak rada Misije. Iz Međugorja trebalo je da se članovi Misije pridruže g. Arifu Pašaliću i pređu na lijevu obalu Neretve. Zašto članovi Misije nisu ni nakon pismene garancije nastavili putovanje nije poznato ali je na insistiranje turske delegacije dogovoreno da se sutra ujutro pređe na lijevu obalu“ obavijestila je Turković tada Izetbegovića.

Dalje je, kako navodi, institirala da se po svaku cijenu pređe na lijevu obalu, jer posjeduje informacije u užasnom stanju ljudi. Podršku u ovim nastojanjima joj je dao turski ambasador Sukru Tufan, koji je bio spreman je da pređe u običnom  vozilu.

„Insistiram. Pašalić garantuje da njegovi vojnici neće ispaliti ni metak. Traže se iste garancije sa hrvatske strane“ navedeno je.

Ipak, istog dana, Misija dobre volje je uspjela je preći na lijevu obalu Neretve, dio Mostara koji je kontrolisala Armija BiH.

„Misija je jutros krenula iz Međugorja prema cilju – desnoj obali Neretve, u dio Mostara pod kontrolom HVO-a. U sjedištu zajedničkog zapovjedništva HVO-a i Armije BiH, Misiju dočekuje Arif Pašalić, komandant 4. korpusa Armije BiH. Nakon kraćih priprema, uz pratnju UNPROFORA-a Misija prelazi na lijevu obalu, biva najprije primljena u zapovjedništvu 4. korpusa. Dobrodošlicu im je na tom mjestu poželio gospodin Pašalić, uz napomenu kako očekuje da Misija uspije u svom cilju i naglašavanje činjenice da dojučerašnji saveznici treba ponovo zajednički da okrenu oružje u istom pravcu – prema agresoru iz Srbije i Crne Gore. Ujedno je naglasio još i to da će svi dogovori koje su potpsala politička i vojna vođstva Armije BiH biti ispoštovani, a da isto očekuje i od postrojbi HVO-a, navedeno je u saopštenju Ambasade BiH u Zagrebu 23. maja 2020. godine.

Dalje je navedeno da je u pozdravnim riječima gospodina Mustafe Aksina, šefa turskog dijela delegacije, istaknuta nužnost uspostavljanja mira, te rješavanja svih sporova mirnim putem. Aksin se zalagao i za to da se lijevom dijelu grada koji je pod kontrolom Armije BiH pusti voda.

„Potpredsjednik hrvatske Vlade g. Vladimir Šeks, koji je bio u svojstvu vođe hrvatskog dijela misije, istakao je svoju nadu u realiziranje sporazuma potpisanog između predsjednika Tuđmana i predsjednika Izetbegovića, te u normalizaciju stanja u BiH nakon provedbe Vens-Owenovog plana. U ime delegacije R BiH najprije se na gostoprimstvu zahvalila izvanredna i opunomoćena veleposlanica R BiH u RH, gospođa Bisera Turković, vođa bh. delegacije, a zatim istakla značaj rješavanja svih novonastalih problema između HVO-a i Armije BiH  kroz razgovore i kooperaciju“, pisalo je u saopštenju.

Potom, kako se navodi, uslijedio je obilazak lijeve obale Neretve, dijela grada pod kontrolom Armije BiH, nastradalog još više nakon najnovijih granatiranja – napada HVO-a. U tim napadima najrazorenija je Šantićeva ulica.

„Opšti je dojam o životu na lijevoj strani Neretve u Mostaru katastrofalan. Bez vode, u totalnom okruženju, zatočeni danima žive zajedno bosanski muslimani Bošnjaci i Hrvati, dijeleći u zajedničkim skloništima posljednje zalihe hrane, nemisleći napustiti svoje domove nikada. Totalna katastrofa je na pomolu, nužno je izvršiti oštar pritisak na svakoga iole odgovornog za ovaj sukob, različitost političkih koncepcija dovela je na egzistencijalni i svaki drugi rub izdržljivosti, do očaja i beznađa sve stanovnike jednog velikog grada, i ne samo njega, nego i mnogo šire i mnogo dalje, zato je nužno da se najhitnije napravi nešto konstruktivno, istaknuto je u saopštenju.

U svom prisjećanju, ministrica Turković će kazati da će joj kasnije biti jasno da nikada nije ni postojala namjera da se vide strahote stradanja Bosnjaka na lijevoj obali.

„Bez obzira na dogovore koje smo imali u Zagrebu i koji su obuhvatili i ovaj segmenat, prelazak  u zvaničnom dnevnom redu nije bio predviđen, jer je do detalja bila razrađena druga ruta“ navela je tada Turkovićeva.


(Vijesti.ba)