Inzko pred UN-om otvoreno prozvao krivce za blokade u BiH

Izvještaj se odnosi na razdoblje od 16. aprila do 15. oktobra 2020. godine.

Inzko je tokom svog obraćanja, u kojem je rezimirao svoj posljednji izvještaj, podsjetio da se ove godine obilježava 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da je on donio "nesavršeni mir" u BiH, ali da je zaustavio krvoproliće.

Nažalost, međunarodna zajednica napravila je jednu veliku konceptualnu manu tokom provedbe Dejtonskog sporazuma - prerano smo uložili svoje povjerenje u neke političare, a oni su iskoristili našu dobru volju za oživljavanje nacionalističkih, podijeljenih politika, posebno od 2006. godine.

- Neupitna je činjenica da je napravljen značajan pomak u BiH, zahvaljujući i pojedinim poltiičarima, poput Milorada Dodika u prvim godinama njegovog mandata – izjavio je Inzko.

Podsjetio je visoki predstavnik i na brojne provedene reforme u BiH, ali je ukazao na nacionalističku retoriku i politiku podjela, koja je prisutna naročito nakon 2006. godine.

Podsjetio je Inzko na činjenicu da još uvijek nisu omogućena prava predstavnicima Ostalih, te da 25 godina nakon Dejtona neki političari još uvijek odbijaju osnovne evropske vrijednosti, spomenuvši u tom kontekstu negiranje ratnih zločina i presuda međunarodnih sudova, te glorificiranje ratnih zločinaca.

- Nema kolektivne krivice za ratne zločine. Postoji individualna odgovornost. Ali najveća je lekcija da oni koji odluče da ignorišu ili prepišu istoriju, umjesto da prihvate istinu, oni neće imati stabilnu i prosperitetnu budućnost. I, kao što je trenutni njemački ministar vanjskih poslova Hajko Mas (Heiko Maas) rekao prije samo nekoliko dana, 28. oktobra, u značajnom govoru, u Evropskoj uniji nema mjesta za one koji slave ratne zločince, poručio je Inzko.

Najnoviji primjer veličanja ratnog zločinca je zahtjev člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika 16. septembra 2020. godine, da Predsjedništvo BiH oda počast i iskaže „poštovanje“ osuđenom ratnom zločincu Momčilu Krajišniku, koji je preminuo dan prije, minutom šutnje. Isti političar, gospodin Dodik, prije nekog vremena otvorio je studentski dom na Palama, nadomak Sarajeva, u čast osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, koji je osuđen na doživotnu kaznu.

Ponovio je apel Dodiku da promijeni naziv studentskog doma na Palama i ukloni počasnu tablu.

- Ako to ne uradi do narednog sastanka Vijeća sigurnosti u maju, trebao bi se suočiti sa zabranom putovanja u sve zemlje Evropske unije, a zatim i u sve države članice Ujedinjenih nacija – poručio je visoki predstavnik.

Slično tome, u prošlosti je Dario Kordić, koji je služio 12 godina za ratne zločine, primio toplu dobrodošlicu po oslobađanju u organizaciji političke stranke, a za njega je proslavljena misa zahvalnosti u katoličkoj crkvi.

Zahvalio se Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH koja je uspjela organizirati Lokalne izbore uprkos pritiscima, koje su, kako je kazao, predvodili SNSD i HDZBiH. Također je ukazao na prevare pri registraciji birača za glasanje poštom iz inostranstva.

HDZBiH je Inzko kritizirao zbog neformiranja Vlade FBiH, te je ukazao na činjenicu da još uvijek nisu formirane vlade u pojedinim kantonima, ali i da nije popunjen Ustavni sud FBiH zbog opstrukcija HDZ-a BiH, odnosno predsjednika FBiH Marinka Čavare.

Među pozitivnim iskoracima, Inzko je naveo potpisani sporazum koji je omogućio održavanje Lokalnih izbora u Mostaru, kojeg su potpisali predsjednici SDA Bakir Izetbegović i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Ocijenio je da je jedinstvo međunarodne zajednice presudno za pozitivan utjecaj na situaciju u BiH, ali da je takav utjecaj sve teže postići u promjenjivim globalnim i regionalnim političkim prilikama.


(Vijesti.ba)