Varhelji u Sarajevu: Zapadni Balkan bitan za EU

Teme sastanka, između ostalog, bile su Izvještaj o napretku BiH na putu ka EU, Ekonomsko-investicioni plan Evropske komisije za Zapadni Balkan, evropski put BiH kao i makrofinansijska pomoć za BiH.

Obraćajući se na konferenciji za novinare nakon sastanka, Zoran Tegeltija je rekao kako je jako važno da je Izvještaj koji je predstavio Brisel jasna poruka da je Zapadni Balkan ponovo na agendi EU.

- Izjava komesara Varheljija da je Evropskoj komisiji Zapadni Balkan važan prioritet ohrabrila nas je i dala nam nadu da će se proces proširenja EU nastaviti, imajući u vidu da građani BiH žele taj put - kazao je Tegeltija.

Ponovo smo naglasili, nastavlja Tegeltija, da BiH i geografski i civilizacijski pripada Evropi, jer je najveći broj njenih građana za taj put jasno opredijeljen.

- Naglasili smo našu spremnost da preduzmemo sve potrebne korake kako bi se taj proces približavanja EU ubrzao - dodao je Tegeltija.

Kada je u pitanju Izvještaj o napretku BiH za 2020. godinu, Tegeltija je istakao kako on obuhvata i period od maja 2019., u kojem nije bilo formirano Vijeće ministara.

- To je bilo vrijeme kada se nisu provodile bilo kakve reforme koje su definisane u Mišljenju Evropske komisije. Javnost mora da zna da smo u posljednjih 5-6 mjeseci riješili 12 godina staro pitanje izbora u Mostaru, da smo nakon 12 godina uspjeli da utvrdimo metodologiju za izradu programa integrisanja u EU - poručio je Tegeltija, podsjećajući da je više od dvije godine bio blokiran proces usvajanja strategije reforme javne uprave i strategije za procesuiranje ratnih zločina.

Naglašava kako je siguran da će BiH nastaviti s ispunjavanjem svojih obaveza.

- U razgovoru s komesarom danas je još jednom potvrđena njegova opredijeljenost da do ljeta 2021. BiH dobije kandidatski status - poručio je Tegeltija.

Varhelji je svojim sagovornicima predstavio i Ekonomsko-investicioni plan Evropske komisije za Zapadni Balkan.

- Nama je važno da se razmišljanja o ovom planu poklapaju s onim stavovima i razmišljanjima koje imaju vlasti u BiH, a to je dugoročni ekonomski oporavak i razvoj, regionalne ekonomske integracije, podrška zelenoj i digitalnoj tranziciji i forsiranje projekata koji imaju za cilj regionalno povezivanje - dodao je Tegeltija.

Nakon njega, medijima se obratio komesar Varhelji, koji je rekao da je pred cijelim regionom jedna velika šansa, s obzirom da od prvog dana svog rada novi saziv Evropske komisije djeluje s jednom vrlo jasnom porukom - Zapadni Balkan je prioritet.

- Mi kontinuirano radimo na jačanju odnosa. Cijeli region Zapadnog Balkana svakako je dio Evrope i radimo na tome da bilo srednjoročno ili dugoročno postanete i formalno dio Unije - rekao je Varhelji.

Ističe kako je jedan od prvih koraka bila razrada nove metodologije proširenja. Otvoreni su pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

- U suštini, stvari koje smo obećali do sada smo ostvarili i nastavljamo da ih ostvarujemo. U narednom periodu radimo na jednom ubrzanom oporavku od krize uzrokovane koronavirusom, ali jednako tako ubrzano radimo i na smanjenju nejednakosti u stepenu razvoja između zemalja Balkana i EU - rekao je Varhelji.

Treći i konačni element iz nove revidirane strategije proširenja za Zapadni Balkan je, kako je kazao, novi ekonomsko-investicijski plan.

- Zbog posljedica krize izazvane koronavirusom, itekako je važno da zajednički radimo na oporavku naših privreda. Jednako tako važno je da radimo na ubrzanju oporavka privreda regiona. Jedna itekako značajna injekcija su sredstva od preko devet milijardi eura za grantove i preko 20 milijardi eura koji se osiguravaju kroz garancije. Ovaj ukupan iznos predstavlja jednu trećinu ukupnog BDP-a svih zemalja Zapadnog Balkana - pojašnjava Varhelji.

Određene računice pokazuju, kako je naveo, da bi se zahvaljujući ovoj finansijskoj injekciji mogao očekivati rast BDP-a od oko 3,6 posto, pa čak i veći.

- Ogroman potencijal vidimo u regionalnoj saradnji, a iz tog razloga i cijeli ekonomski investicijski plan je regionalne prirode. U kriznim vremenima vidjeli smo da je itekako moguće da region zajednički radi i sarađuje u najtežim trenucima. Imali smo uspostavljene zelene koridore koji su omogućili protok hitne pomoći i potrepština bez zadržavanja kamiona na granici - konstatuje Varhelji.

Pojašnjava da se plan temelji na konceptu regionalnog ekonomskog područja - jednog funkcionalnog „Mini šengena“ - čija osnovna ideja podrazumijeva slobodan protok roba, kapitala, ljudi i usluga, omogućujući cijelom regionu da bude jedan funkcionalan ekonomski prostor, a samim time i atraktivniji za investitore.

- Svi ćemo se složiti da je zajednički cilj da ovaj region bude atraktivniji za investitore. Da bi se to ostvarilo, potrebno nam je unapređenje infrastrukture, povezivanje glavnih gradova zemalja regiona, bilo cestovnim ili željezničkim prometom, snabdijevanje energentima, smanjenje korištenja uglja - potcrtava Varhelji.

Međutim, da bi se cijela ova zamisao pokazala uspješnom, jasan je komesar, potrebno nam je da imamo bržu dinamiku u provedbi reformi u BiH.

- Tu prije svega mislim na oblast vladavine prava, koja je apsolutni preduslov za dolazak bilo kojeg investitora. Moramo imati uspostavljenu snažnu i učinkovitu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. U konačnici, mislim da su nam izazovi svima manje-više poznati. Ključ je u bržoj dinamici provođenja reformi u cilju uspješne realizacije ekonomsko-investicionog plana. Mi sa svoje strane itekako smo spremni i stojimo na raspolaganju za dalji rad i saradnju sa BiH i drugim zemljama regiona. Spremni smo na jednu cjelovitu promjenu okruženja, regionalnog pejzaža u narednih 4-5 godina. Ekonomsko-investicioni plan je zaista u mogućnosti da donese konkretne, opipljive, vidljive rezultate za sve ljude ovdje u regionu - zaključio je Varhelji.

(Vijesti.ba)