Njemačka naučna studija: Smrtnost inficiranih od Covida-19 je 0,37 posto

Piše: Sergio Šotrić

Potvrđeno je ono, što (više-manje) dobro upućeni znaju već otpr. 3 sedmice. Njemačkoj javnosti su objavljeni završni rezultati „Heinsberg-Studije“, koju su reprezentativno uradili naučnici/znanstvenici renomiranog univerziteta u Bonn-u. U Njemačkoj su već 10.04. bili objavljeni prvi rezultati ove studije, o čemu sam prvi pisao na Bosanskom jeziku, a ovaj moj tekst je tada odmah objavila (10.04.) medijska kuća "Vijesti.ba", pod naslovom "Corona revolucija protiv Angele Merkel". O ovoj temi su nakon 10tak dana pisali i neki drugi mediji na Balkanu (napr. "Slobodna Dalmacija").

Prof. dr. Hendrik Streeck je sa svojim timom u ovoj reprezentativnoj studiji, u kojoj su testirani stanovnici gradića Gangelt (koji je u Njemačkoj bio prvo veliko žarište izbijanja epidemije), došao do zaključka, da je kvota smrtnosti (od ukupnog broja inficiranih ljudi) vrlo niska - samo 0,37%.

To bi značilo ako za primjer uzmemo, da u jednom mjestu imamo 1.000 inficiranih sa korona virusom, da će vjerovatno od ukupnog broja od 1.000 inficiranih, 3 do 4 inficirana umrijeti u kontaktu sa ovim virusom. Robert Koch Institut je na konferenciji za javnost još jednom potvrdio, da je prosječna starost umrlih u Njemačkoj, od povezanosti sa korona virusom 81 godina.

Ovdje je potrebno podvući, da je ovdje, po prvi put u cijelom svijetu, izračunata stopa smrtnosti i empirijski utvrđeno, da tzv. IFR (infection fatality rate) SARS-CoV-2 virusa iznosi 0,37%.

Kako ne bi bilo nesporazuma, potrebno je naglasiti da se procenat smrtnosti od 0,37% odnosi samo na sumu inficiranih pacijenata, a ne na ukupan broj stanovništva jednog grada ili države, te bi i vrlo slabim matematičarima među nama trebalo biti jasno, da je procenat smrtnosti od ovog virusa - gledano na cijelu populaciju (a ne samo na broj inficiranih), puno, puno manji od 0,37%.

Naučnici su u ovoj studiji ispitali i mogući broj inficiranih, koji još leže u mraku (koji nisu oficijelno testirani ili oficijelno prijavljeni), te su došli do pretpostavke, da je u Njemačkoj (3. maja 2020) bilo već 10 puta više inficiranih - čak oko 1,8 miliona građana - nego što to pokazuju oficijelne statistike Robert Koch Instituta (samo 162.496 građana).

Ukupno 600 (po reprezentativnom principu slučajnosti) domaćinstava je bilo pozvano, da učestvuju u ovoj naučnoj studiji. Ukupno 919 građana iz 405 domaćinstava se odazvalo ovom pozivu, što je po internacionalno priznatim standardima (i po kriterijima WHO-a) i više nego dovoljno, za reprezentativnu metodu ove studije. Ispitivana je krv učesnika, kao i nalazi briseva iz grla, ispitivane su, naprimjer, i dodirne površine u njihovim stanovima/kucama (šteke na vratima, površine u kupatilima itd.), praćeni su svi, sa kojima su inficirani imali kontakt…

Naučnici ove studije su osim toga došli do sljedećih interesantnih rezultata:

-22% inficiranih korona virusom SARS-CoV-2 (jedan od 5 inficiranih), nemaju nikakvih relevantnih simptoma, niti zdravstvenih poteškoća;

-u domaćinstvima sa više članova, gdje je jedan od članova domaćinstava inficiran ovim virusom, mogućnost tj. rizičnost zaraze ovim virusom ostalih članova zajedničkog domaćinstva je iznenađujuće mala. Studija pokazuje, da u domaćinstvima u kojima je jedan od članova inficiran, infekcija ostalih članova domaćinstva direktno zavisi od veličine zajedničkog stana/kuće i broja ukućana. Kod domaćinstava sa dvoje ukućana, rizik infekcije leži kod samo 15 posto, a kod domaćinstava sa tri i više članova je rizik infekcije veći od 20 posto.

-Dvije do tri sedmice nakon infekcije, imunitet svakog od inficiranih proizvodi tzv. anti-tijela protiv ovog virusa, koje pouzdano prepoznaje ELISA- test (ovaj test ima između 98-99 posto tačnost);

-Kombinacijom PCR i ELISA testova mogu se pouzdano konstantovati, kako aktuelni, tako i preboljeni slučajevi infekcija;

-Za definitivni uzrok smrti - trenutno statistički prijavljenih umrlih pacijenata sa korona virusom - do danas nema naučno pouzdanih podataka. Bez stručnih obdukcija svih umrlih, do danas se ne može pouzdano zaključiti da li je definitivni uzrok smrti umrlih bio korona virus ili neka druga relevantna oboljenja.

Na pitanje, da li su rezultati ove studije primjenljivi i na cijelu Njemačku i/ili na druge zemlje, naučnici u ovoj studiji odgovaraju sa stavom: 
"radi se o jednom masovnom infektivnom događaju (tzv. super-spreading event) u najintenzivnijem, najvećem žarištu epidemije (gradiću Gangelt) u Njemačkoj - sa nadprosječno velikim brojem infekcija, koji se samo ograničeno može primijeniti na cijelu Njemačku i na druge zemlje u svijetu.

Ali, reprezentativni podaci, koje ova naučna studija stavlja na raspolaganje, pružaju naučnicima u cijeloj Njemačkoj (kao i naučnicima širom svijeta) pouzdana naučna polazišta, pogotovo iz razloga, što se kod istraženog područja (njemačkog gradića Gangelt) radi o vrlo intenzivnom i vrlo teškom žarištu epidemije (tzv. Hotspot). Rezultati ove studije pružaju naučnicima širom svijeta mogućnost, da, za svoja područja, razvijaju simulacijske modele epidemije, koji bi dodatno mogli perfekcionirati rezultate ove naučne studije.

Ostali važni i interesantni rezultati ove naučne studije, mogu se naći i pročitati na njemačkom jeziku na internet stranici Univerziteta u Bonnu
https://www.uni-bonn.de/neues/111-2020…

Originalni izvod, sa važnim i interesantnim rezultatima ove naučne studije, mogu se naći i pročitati na engleskom jeziku ovdje:
https://www.ukbonn.de/…/Streeck_et_al_Infection_fatality_ra…

Šef naučnog tima i autor ove naučne studije profesor Hendrik Streeck (direktor Instituta za virologiju) je potvrdio, da je na ovoj velikoj reprezentativnoj studiji proteklih sedmica aktivno radilo više od 80 naučnika, doktora, medicinskih tehničkih asistenata…

Završni autori ove naučne studije su: prof. Gunther Hartmann (šef Instituta za kliničku hemiju i kliničku farmaciologiju), prof. Matthias Schmid (direktor Instituta za za medicinsku biometriju, informatiku i epidemiologiju), prof. dr. h.c. Martin Exner (Institut za higijenu i opštedruštveno zdravlje).

Širi tim (od više od 80) učesnika naučnika i visokokvalifikovanih stručnjaka ove naučne studije možete pročitati ovdje:

Hendrik Streeck, Bianca Schulte, Beate M. Kümmerer, Enrico Richter, Tobias Höller, Christine Fuhrmann, Eva Bartok, Ramona Dolscheid, Moritz Berger, Lukas Wessendorf, Monika Eschbach-Bludau, Angelika Kellings, Astrid Schwaiger, Martin Coenen, Per Hoffmann, Birgit Stoffel-Wagner, Markus M. Nöthen, Anna-Maria Eis-Hübinger, Martin Exner, Ricarda Maria Schmithausen, Matthias Schmid, Gunther Hartmann...



(Vijesti.ba)