Uloga Rusije u migrantskoj krizi: Koliko i kako pomaže Balkanu?

Balkan će nespremno dočekati novi priliv migranata, kakvu ulogu u svemu tome ima Rusija i koliko pomaže da se spriječi kriza?

Rusija ni svoje migrante ne pazi. Do 2018. godine zabilježen je tek jedan slučaj gdje je ova država dala status „izbjeglice“ sirijskom državljaninu, od 2011. godine kada je počeo rat u Siriji.

Mediji su izvještavali da migranti u Rusiji ne samo da nisu dobrodošli, već ne nailaze na glas razuma. U više izjava migranti su govorili kako osobe koje sa njima sarađuju u ovoj zemlji nisu kooperativne, te se ponašaju kao prema nižoj rasi.

Prema brojevima koje je dobio Odbor za građansku pomoć (CAC), u oktobru 2017. godine u Rusiji je bilo 589 osoba s izbjegličkim statusom, većina su Ukrajinci koji su izbjegli iz rata, te Afganistanci koji su stigli nakon povlačenja sovjetskih trupa iz Afganistana krajem 1980-ih.

Na toj listi našla su se tek dva Sirijca, a jedan od njih je status izbjeglice dobio prije 2011. godine, dakle prije izbijanja sukoba.

Prsti Rusije u sirijskom sukobu

Podsjetimo, iako možda nije potrebno podsjetiti jer većina osoba to zna, Rusija ima umiješane prste u sirijski sukob.

Zvanična Moskva i zvanična Ankara u sirijskom sukobu podržavaju sukobljene strane – Rusija vladu predsjednika Bašara al-Asada, a Turska pobunjenike.

Međutim, trenutno je došlo do eskalacije u migrantskoj krizi kada je Turska otvorila granicu sa Grčkom kako bi migrantima koji su na turskom teritoriju omogućila da krenu prema Evropi. Evropska Unija se oslanjala upravo na Tursku da zaustavi migrantski val nakon što je od 2015. godine u Evropu stiglo više od milion ljudi s Bliskog istoka, potaknuvši političku krizu, ali je očigledno da neće naći zajednički jezik.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je nedavno kako bi Evropska unija trebala poduprijeti turske inicijative za rješavanje sukoba u Siriji želi li da migrantska kriza bude privedena kraju.

Mađarski premijer Viktor Orban u izjavi od prije nekoliko dana rekao je da je 130.000 migranata već prešlo tursko-grčku granicu, te da moraju biti zaustavljeni što je moguće južnije.

“Neće biti dovoljno odbraniti grčko-tursku granicu”, rekao je on na konferenciji za novinare u Pragu s ostalim premijerima zemalja Poljske, Slovačke i Češke, prenose agencije.

Orban je kazao da migranti koji pređu grčku granicu moraju biti zaustavljeni prije ulaska u druge zemlje, dodavši da bi trebalo pružiti pomoć Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, a prođu li migranti i granice tih zemalja, Mađarska će formirati posljednju barijeru.

Bosna i Hercegovina ne može da se brani

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić i lider SDA Bakir Izetbegović ranije su kazali da BiH na svoje granice treba da izvede vojsku ukoliko to učine i susjedne države zbog najezde migranata, što je Dodik odbio.

Dodik je izjavio da je Predsjedništvo već odlučivalo o angažovanju Oružanih snaga BiH na granici zbog migrantske krize, da je ta inicijativa odbijena i da se po tom pitanju ništa nije promijenilo.
Kazao je da se migrantskom pitanju treba ozbiljnije pristupiti. Dodao je da BiH treba da se nada da će ulazne granice EU ostati čvrste u Grčkoj i Bugarskoj, na granici s Turskom.

“Nadamo se da će EU uspjeti spriječiti talas migranata koji bi eventualno došao ovdje. Evidentno je da BiH pokazuje nesposobnost da se suoči sa ovim pitanjima i da ih kvalitetno rješava”, konstatovao je Dodik.

On je istakao da je problem i politika otvorenih granica EU koja je dovela do migrantske krize, te je podsjetio da je ta politika mnoge stimulisala da napuste svoje kuće i iz dalekih zemalja krenu ka EU.

Podsjećamo, Predsjedništvo BiH na sjednici održanoj 11. juna 2019. godine nije prihvatilo inicijativu da se duž granice sa Srbijom i Crnom Gorom rasporede pripadnici Oružanih snaga BiH. Protiv ove inicijative, koju je predložio član Predsjedništva Željko Komšić, bio je Milorad Dodik.

Koliko Rusija pomaže zemljama Balkana da se spriječi migrantska kriza?

Teško je odgovoriti na to pitanje, ali po svemu sudeći ne pomaže mnogo. Najlakše bi bilo napisati nikako, ali to bi već bile optužbe bez govora druge strane.

Međutim, pretraživanjem Web stranica ambasada ove države u zemljama Balkana nećete pronaći mnogo pretraga koje govore o pomoći zemljama ili udruženjima koji se bave migrantima.

Da li je to zato što Rusiji odgovara kriza na Balkanu, posebno Bosni i Hercegovini ostaje otvoreno pitanje. Ali, Rusija itekako pomaže proruska udruženja i aktiviste u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Dio nevladinog sektora upozorava da u Srbiji djeluje više od 100 organizacija koje su pod kontrolom Rusije. Navode da im je cilj da Srbiju udalje od Evropske unije i NATO-a.

Majice s likom ruskog predsjednika Vladimira Putina nisu rijedak prizor u nekim bivšim dijelovima Sovjetskog saveza, ali postali su popularan suvenir i na beogradskim ulicama. Na jednom štandu su kazali da je tako od početka ukrajinske krize.

“Ovo je trenutno atraktivan model. Kupuje ga širok dijapazon ljudi, od naših iz dijaspore, Rusa, pa do stranaca, Amerikanci, Šveđani…”, kaže Predrag, prodavač suvenira.

Putinove fotografije su posljednjih godina sveprisutne širom Srbije, a veliki interes 2016. godine izazvala je gradnja ruskog centra za vanredne situacije u Nišu.

Jelena Milić iz Centra za evroatlanske studije 2016. godine za Al Jazeeru Balkans navela je da je sve više organizacija koje direktno, ali netransparentno, finansira Moskva. Navodi da je takvih više od 100 organizacija. Među njima više od 20 udruženja građana, 15 političkih pokreta, 15 proruskih i 10 ruskih medija.

“Oni zloupotrebljavaju, pervertiraju cijeli koncept slobode udruživanja građana, slobode govora i drugog. Da bi zagovarali zaustavljanje procesa demokratizacije Srbije, zagovarali ekstremno konzervativne stavove sa onim što se graniči ostvarenim nivoom ljudskih prava u srpskom ustavu”, kazala je Jelena Milić.

Niti u Bosni i Hercegovini nije ništa bolje

Bivši ruski dobrovoljci čine važnu vezu u zamršenoj mreži u kojoj su “Noćni vukovi” i kozačka udruženja na Balkanu i kojoj nije uvijek moguće odrediti jasan početak u Rusiji i kraj ogranka u BiH, pokazala su istraživanja Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

BIRN BiH je istraživao jedan od ekstremnih načina ruskog uticaja u BiH kroz nevladine organizacije i pojedince povezane s paravojnim grupama i ruskim ultradesničarskim partijama.

Stručnjaci za BIRN BiH kažu da ruski bajkerski klub “Noćni vukovi” i druge nevladine organizacije ponekad izgledaju kao da čine jednu cjelinu. Novinar ruskog servisa “Glasa Amerike” Danila Galperovič za BIRN BiH kaže da proruske organizacije mogu prepoznati šta Kremlj želi.

“Nije to tačno organizam, nije čak ni unija, to je više konfederacija različitih organizacija koje znaju kako dobiti novac od Kremlja u zamjenu za neke svoje aktivnosti i da mogu biti istaknute i stabilne pod ovim finansiranjem Kremlja, ako rade određene stvari”, kaže Galperovič.

U mreži ruskih i proruskih organizacija u BiH, bajkerska grupa “Noćni vukovi”, bliska ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, ima važnu ulogu.

“Ova organizacija je jedna od mnogih putem kojih ruske vlasti pokušavaju uticati na javnost u evropskim zemljama – istočnim i zapadnim – a veze između ‘Noćnih vukova’ i ruske države su mnoge i očite”, kaže Galperovič.

“Noćni vukovi” u Republici Srpskoj 2018. godine dobili su od Ministarstva trgovine i turizma grant od 40.000 konvertibilnih maraka (KM) za “promociju Republike Srpske kroz razvoj moto-turizma u zemlji i inostranstvu”. Ovo bajkersko udruženje je također u Šamcu dobilo prostorije na korištenje i pravljenje klupske kuće “Noćnih vukova”.

Ruski ambasador u BiH Petar Ivancov je u nedavnom gostovanju na televiziji N1 rekao da “ruski uticaj u BiH” ne postoji.

“Mi ne funkcionišemo i ne koristimo pojam ‘uticaj’, mi govorimo i djelujemo na osnovu saradnje. Ne utičemo. Uticaj je nešto što je uvedeno od strane nekih naših međunarodnih partnera, možda da se objasni koji su to problemi s kojima se suočavaju u BiH”, kazao je Ivancov.

Kako god, za razliku od mnogobrojnih država EU i međunarodnih organizacija, pomoći Rusije u prevazilaženju problema oko migrantske krize na Balkanu do sada nije bilo i vjerovatno neće ni biti.



(Vijesti.ba / epicentar info)