Grčka je služila kao kapija za ulaz u Evropsku uniju za više od milion sirijskih izbjeglica i ostalih migranata u posljednjim godinama. Iako je sporazum EU s Turskom naglo umanjio broj ljudi koji su krenuli na takvo putovanje od 2016. godine, grčki otoci još se nose s nakrcanim izbjegličkim logorima koji su popunjeni daleko više od svojih kapaciteta.
Barijera duga 2,7 kilometra nalik na mrežu koju Grčka želi kupiti bit će postavljena kod otoka Lesbos, gdje djeluje nakrcani izbjeglički logor Moria.
Barijera će se uzdizati 50 centimetara iznad mora i nosit će svjetlosne oznake koje će biti vidljive noću, navodi se u vladinom pozivu firmama da podnesu ponude, dodajući da ima za cilj „suzbiti rastući priliv migranata“.
"Poziv za nabavku plutajućih barijera korak je u pravom smjeru. Vidjet ćemo kakav će rezultat biti, kakav će efekat odvraćanja biti u praksi", izjavio je ministar odbrane Nikos Panagiotopoulos za Skai Radio.
"To će biti prirodna barijera. Ukoliko bude funkcionirala poput one u Evrosu, vjerujem da će biti uspješna", kazao je on, misleći na barijeru od cementa i bodljikave žice koju je Grčka postavila u 2012. duž sjeverne granice s Turskom kako bi zaustavila dolazak migranata.
Prošle se godine 59.726 migranata i izbjeglica domoglo grčkih obala, sudeći po agenciji UN-aa za izbjeglice UNHCR. Skoro 80 posto ih je stiglo na egejske otoke Chios, Samos i Lesbos.
Zvaničnik ministarstva odbrane izjavio je Reutersu da će barijera biti postavljena sjeverno od Lesbosa, gdje migranti obično pokušavaju preći kratku udaljenost od Turske.
Ukoliko se plutajuća barijera pokaže efikasnom, više djelova će biti dodano i ona bi mogla postati dugačka između 13 i 15 kilometara, saopćio je zvaničnik.
"Trebali bismo je testirati da vidimo daje li rezultate kakve želimo", izjavio je vladin portparol Stelios Petsas zad ANT1 TV, prenosi Reuters.
(Vijesti.ba / FENA)