Mostarske komšijske ozdravljujuće geste: Saborna crkva je i naš hram!

Muftija mostarski, Salem efendija Dedović, na isteku 2019. godine napravio je gestu koja bi se, bez imalo pretjerivanja, mogla uvrstiti među najpozitivnije vijesti proteklih mjeseci iz Mostara i Hercegovine.

U ime muftijstva mostarsko-hercegovačkog, u ime vjernika Muslimana, u ime velikog broja Bošnjaka koji će bez imalo oklijevanja zdušno pozdraviti tu veliku mostarsko hercegovačku komšijsku gestu, muftija Dedović donirao je sredstva za završetak pravoslavne Saborne crkve u mostarskom naselju Bjelušine. Delegacija Muftijstva, predvođena muftijom Dedovićem, sastala se tim povodom sa vladikom zahumsko-hercegovačkim i primorskim, Dimitrijem i njegovim saradnicima, te su zajedno posjetili Sabornu crkvu Svete Trojice, porušenu do temelja tokom rata a koja se sada intenzivno obnavlja.



Saborni hram ponos svih nas

Muftija Dedović je izjavio kako su predstavnici Islamske zajednice u Mostaru željeli, upravo u pretpraznično vrijeme za pravoslavce, posjetiti Saborni hram, koji se nalazi u završnoj fazi izgradnje.

“Želeći na taj način još jednom jasno i nedvosmisleno kazati naše čvrsto opredjeljenje da Saborni hram u Mostaru, kao temeljni hram pravoslavaca u Mostaru i u Hercegovini, obnavlja se uz našu dobru volju, želju, htijenje i čestitke, na ponos svih nas”, izjavio je tom prilikom muftija Dedović.

On je podsjetio da to nije prvi put da mostarska Islamska zajednica pomaže obnovu Sabornog hrama u Mostaru, kazavši da je i nekadašnji muftija Seid ef. Smajkić, prije 11 godina, na tada održanoj donatorskoj večeri za obnovu Saborne crkve Svete Trojice, takođe uručio donaciju za obnovu.

“I naravno, u više navrata, svojim gestama, davali smo snažnu moralnu podršku da se Saborni hram na mostarskim Bjelušinama obnovi i stavi u funkciju”, rekao je muftija Dedović.

Da se religije prožimaju

Muftija Dedović je još kazao kako je Saborna crkva “važno zdanje za srpsku duhovnost i za srpsku kulturu u ovom gradu i u Hercegovini”, te je dodao da je istovremeno važno nastaviti graditi uzajamno dobre odnose između vjerskih zajednica u Hercegovini “koje se prožimaju, koje se susreću i koje se sastaju na širokom prostoru Hercegovine”.

Muftija je naglasio i kako svaku vrstu isključivosti i netrpljivosti treba suzbijati, zarad novih generacija i budućnosti zajedničkog života.

“Naše generacije trebaju mir, trebaju suživot i ovo bogatstvo, koje imamo mi ovdje - prožima se to bogatstvo međureligijskog života, ono je zajedničko naše naslijeđe. Saborni hram u Mostaru je i naš hram, i naše zdanje i na takav jedan način to osjećamo, to živimo, to vjerujemo”, rekao je uz ostalo muftija Dedović.



Vladika Dimitrije: Naše su i crkve i džamije

Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije je izrazio zahvalnost muftiji Dedoviću, rekavši kako gest uručenja donacije predstavlja veliku radost.

“Sam ovaj čin, danas, što smo se sreli ovdje i ova donacija Islamske zajednice pokazuje jednu nevjerovatnu pažnju i suptilnost, koju dragi muftija i svi ljudi koji rade sa njim iskazuju prema nama pravoslavnima, dakle uoči Božića”, kazao je vladika Dimitrije, podsjetivši kako su dani pred Božić “dani darivanja među hrišćanima”.

Vladika Dimitrije je pružio punu podršku obnovi u ratu porušenih islamskih vjerskih objekata u Hercegovini, pri čemu je muftija Dedović najavio obnovu jedne od džamija u Nevesinju, koja se prema njegovim riječima nalazi tik uz pravoslavnu crkvu.

“Mi isto se obavezujemo, kao i moji prethodnici, da ćemo uvijek pomagati – i evo sad je pomenuo muftija u Nevesinju – uvijek ćemo biti pri ruci da bilo šta što treba u izgradnji objekata Islamske zajednice mi budemo tu da pomognemo koliko je to u našoj moći, da narod to primi, ako je pravoslavna sredina, da to bude opšteprihvaćeno”, rekao je vladika Dimitrije.

Inače, Saborna crkva Svete trojice u Mostaru izvorno je sagrađena 1873. godine, pred kraj osmanske vladavine u BiH. Prema historijskim podacima, i tadašnji sultan Abdul Aziz darivao je 100 hiljada groša za njenu izgradnju. U to vrijeme je bila jedan od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu.



Zločin kojeg se Mostar postidio

Crkva je potpuno minirana i porušena u junu 1992. godine. Podsjećanja radi, do 1992. godine Srbi su u Mostaru činili nešto manje od trećine stanovništva u gradu od oko 100.000 ljudi. Povlačenjem Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz doline Neretve u ljeto 1992. godine, većina srpskog stanovništva napustila je to područje. Prema crkvenim podacima, koje je jednom prilikom iznio bivši vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, u Mostaru živi oko 5000 Srba.

U manastiru Žitomislići između Mostara i Čapljine, 2008. godine, održana je velika donatorska konferencija, na kojoj su brojne institucije, organizacije i pojedinci obećali donirati novac za obnovu Saborne crkve. Međutim, zbog velike ekonomske krize veliki broj donatora svoja obećanja nije ispunio.

Novi Saborni hram 2020. godine

Obnova crkve počela je 2010. godine. Trenutno su građevinski radovi u završnoj fazi i za nekoliko mjeseci bi mogli biti gotovi. Na proljeće se očekuje početak radova na unutrašnjem uređenju i ukrašavanju hrama. Građevinski radovi su koštali oko 8 miliona maraka (oko 4 miliona eura).

Prema informacijama iz SPC-a u Mostaru, očekuje se da će 2020. godine početi službe za vjernike u mostarskoj Sabornoj crkvi.

Ima li veće radosti koja je mogla toliko obradovati sve Mostarce - kako one koji ovog puta daruju – muslimane, a jednako tako i darovane - vjernike pravoslavne vjeroispovijesti, i sve druge, u novogodišnjem ozračju i u iščekivanju još jednog hrišćanskog praznika u Mostaru i Hercegovini.

Iskrene komšijske čestitke svima!

Sergio Šotrić (izvor FB)

(Vijesti.ba)