03.01.2020 / 22:43 Politika - Posljednje sučeljavanje

Kolinda i Milanović opet o BiH, Čoviću i Dodiku, Komšiću ...

Kolinda i Milanović opet o BiH, Čoviću i Dodiku, Komšiću ...
Foto: Vijesti.ba
Kandidati za predsjednika Republike Hrvatske Zoran Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović večeras su imali posljednju priliku suočiti se u televizijskoj debati, uoči predizborne šutnje koja nastupa u ponoć.

Ni ovaj put, žestoki politički oponenti nisu se nimalo štedjeli, a posljednje sučeljavanje pred malim ekranima, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora, koji će biti održani u nedjelju, 5. januara, priredila je Nova TV.

PITANJE: Treba li i da li bi oduzeli odličja svim osuđenim za ratne zločine i korupciju?

GRABAR-KITAROVIĆ: Pa, praksa je da se oduzimaju odličja svim onima koji su osuđeni na, čini mi se, više od tri godine zatvora, osim onih koji su osuđeni na Haškome sudu. Dakle, postupila bih u skladu sa zakonom.

MILANOVIĆ: Protiv sam uopće korištenja instituta pomilovanja, kao nekakve predsjedničke Božije milosti, koja u naprednijim državama sve više i više odlazi u povijest, i ustvari prelazi u izvršnu i zakonodavnu vlast. U principu ne bih pomilovao nikoga i za to sam da se ta predsjednička ovlast ukine, jer vidimo kako je ljudi poput gospođe Kitarović zlorabe, kako daju pomilovanja svojim prijateljima i financijerima. Predsjednik ne smije biti u toj vrsti napasti.

GRABAR-KITAROVIĆ: Gospodine Milanoviću, vi ste toliko ostrašćeni svojom potrebom da me na bilo koji način ponizite i stalno se vraćate na pomilovanja, da ste krivo shvatili pitanje. Pitanje je bilo o oduzimanju odličja. Što se tiče pomilovanja, tu se djelomično i slažemo. Mislim da to ne treba biti bagatelizacija, kao što je nekoć bilo, da se daje toliki broj pomilovanja. I upravo zato ih ja kasnije nisam niti davala, nakon što se rasformiralo povjerenstvo.

MILANOVIĆ: Što se tiče odlikovanja, puno ljudi ga je dobilo po nejasnim kriterijima u Hrvatskoj. Isto jedna tema za razgovor - trebamo li imati toliko odlikovanja. Ja sam u životu, a bio sam premijer, nisam zatvaran, nisam kažnjavan, dobio rektorovu nagradu, nekoliko sportskih diploma i to je to.

PITANJE: S kojim osobama ili strankama ne biste nikad surađivali?

GRABAR-KITAROVIĆ: Osobe i stranke na krajnjoj ljevici ili krajnjoj desnici.

MILANOVIĆ: Kriminalci, ratni zločinci, to je to. Društvo gospođe Kitarović, s takvima ne bih surađivao. Polusvijet, bjegunci od hrvatskog pravosuđa.

PITANJE: Je li apsurdno što je hrvatski prioritet predsjedavanja Zapadni Balkan?

GRABAR-KITAROVIĆ: Pa nije apsurdno, zato što je nama svakako u interesu da države tzv. Zapadnog Balkana uđu u članstvo EU. Mi ne želimo biti granična graničarska država, ali ono na čemu insistiram svakako jeste da sve te države ispune apsolutno sve kriterije koji su propisani za članstvo. Sada postoji posebna strategija za Zapadni Balkan koja propisuje i rješavanje otvorenih pitanja između država na tom prostoru. Inače, ja vodim politiku koja je čvrsto usmjerena prema EU, i prema NATO-u.

MILANOVIĆ: Itekako je apsurdno, i u biti je šizofreno. I to govori o potpunoj nekoordinaciji između gospođe Kitarović i HDZ-a. Jedni rade jedno, drugi govore drugo, treći pričaju treće, četvrti rade četvrto. Dakle, gospođa Kitarović nas plaši regionom u kojem ostvarujemo 30% robnog izvoza ukupno globalno, što je loše, ali je tako. Dakle, u takvoj situaciji pričati priču o regionu, a imati to u prioritetima predsjedavanja govori o potpunoj nekoordinaciji i potpunom nerazumijevanju. I nema nikakvog straha da mi budemo graničarska država. Nema više Osmanlija. I Finska je graničarska država, i to sa Rusijom, što i nije baš najugodnije. I Poljska je graničarska država, i Rumunija je graničarska država, koje se razvijaju odlično. Prema tome, ovdje vidimo ono što ustvari ne želimo vidjeti - potpuni manjak usklađenja.

PITANJE: U BiH ko je vaš partner za razgovore i pregovore - Željko Komšić ili Dragan Čović, kad su u pitanju Hrvati?

GRABAR-KITAROVIĆ: Kad su u pitanju Hrvati, moj partner za razgovore, kao predsjednice Republike Hrvatske, trebalo bi biti Predsjedništvo BiH. Međutim, obzirom da držim da je gospodin Komšić, kao što sam već i rekla, izabran legalno, ali nelegitimno, dakle ne glasovima hrvatskoga, nego i jednog i drugog naroda, sve dok Hrvati u BiH ne priznaju člana Predsjedništva kao svojeg legitimnog zastupnika, ja zapravo nemam partnera za razgovore na toj visokoj razini. A o pitanjima položaja Hrvata treba razgovarati sa svim Hrvatima, i to i činim, kroz razgovore i s vjerskim zajednicama, i s pojedincima, raznim udrugama, nevladinim i slično, jer nam je u interesu sigurnost i stabilnost BiH, i konstitutivna jednakopravnost hrvatskog naroda.

MILANOVIĆ: Razgovarat ću praktički sa svima, potpuno svjestan legitimiteta i manjka legimititeta gospodina Komšića. Tu je i Milorad Dodik, tu je Republika Srpska, koja je takva kakva jeste. Ona je činjenica, uz sve moje rezerve koje prema tome postoje. Tu su naravno i Bošnjaci kao brojčano najveći politički korpus u BiH. Tu su i Hrvati. Hrvat sam, hrvatski predsjednik, i morat ću o tome jako brinuti. Dakle, to su sve stvari o kojima treba voditi računa, to je jako delikatna situacija. I rješenja preko noći nema i neće biti. Gospodina Komšića poznajem godinama, međutim ne zanosim se iluzijom da je stvari moguće riješiti preko noći. Ukazivat ću na probleme, ali neću se ponašati onako kao što se ponašala hrvatska vlast kada je veleposlanika praktički smijenila, ukorila, zato što je otišao u Banjaluku na obilježavanje dana RS-a. Samo po sebi neobično. Međutim, to isto radi i gospodin Čović, koji je predsjednik HDZ-a i vodeći političar hrvatske komponente u BiH. I to je potpuno normalno.

GRABAR-KITAROVIĆ: Hrvatski veleposlanik je naravno u službi države, Republike Hrvatske, gospodin Čović je stranački čovjek, ja se ne bavim stranačkom politikom. A ono što vam moram reći kad je riječ o BiH, valja razgovarati naravno i s ostala dva naroda i sa svima ostalima, a posebno sa EU, jer držim da BiH treba staviti na drukčiji kolosijek i ubrzati njezin put prema EU kako bi se stabilizirala.

D.K.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo