Čović o odluci Schmidta, Južnoj interkonekciji, Izbornom zakonu

U intervjuu za Fenu Čović naglašava da se ovakvim djelovanjem OHR-a potpuno negiraju i nedavni pozitivni izvještaji iz Evropske unije prema BiH, gdje su snažno naglašeni jednogodišnji pozitivni rezultati izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.

-Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena Izbornog zakona čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem evropskom putu. Ovim nametanjem kompromitiraju se i svi dosadašnji pozitivni učinci parlamentarne većine i stavlja pod znak pitanja njihov budući zajednički rad. Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti nesagledive za integracijske perspektive i evropsku budućnost BiH. Pozivamo OHR i članice PIC-a da preispitaju ovu odluku i cjelovito sagledaju njezine posljedice, naglašava Čović.

Dodaje kako su zabrinjavajuće izjave političkih lidera vezano za ove nametnute odluke, iz kojih se jasno iščitava vidno odstupanje od do sad utvrđenih zajedničkih stajališta, a što je najgore, prepoznaje se jasna podjela po nacionalnoj osnovi.

-Nametanje ovog i bilo kojih drugih zakona uspostavlja praksu kojom se obesmišljava uloga parlamenta i demokratskih izbornih predstavnika, što je srž demokracije. Stoga pozivam sve nosioce vlasti, bez obzira na različito promišljanje oko nametnutih odluka, da u skladu sa Ustavom BiH i najvišim demokratskim standardima legitimno izabrani predstavnici donose odluke i predvode političke procese u BiH, smatra Čović.

Pitanje imenovanja glavnog pregovarača riješiti kroz rotaciju

Za odluku EU o otvaranju pristupnih pregovora Čović kaže da je sigurno historijski trenutak.

-Rezultat je to jednog intenzivnog rada, posebno u zadnjih 12 mjeseci otkako je imenovano ovo Vijeće ministara BiH. Uspjeli smo pokazati se do kraja krediblni i vjerodostojni kod partnera s kojima smo razgovarali, ističe Čović uz napomenu da su ostale neke obaveze prema EU koje nisu završene.

Činjenica je, ističe, da je EU prepoznala to što smo uradili, ali da sada treba pokazati vjerodostojnost kroz ovu godinu i ubrzanom dimanikom raditi na evropskom putu.

-Već neki govore o tomu ko treba biti glavni pregovarač, ali to ne treba biti pitanje sukoba. Mi tu trebamo koristiti Mehanizam koordinacije i uvjeren sam da ćemo, imajući u vidu da je u pitanju dug proces, riješiti to kroz neku vrstu rotacije u jednom timu ljudi koji će biti isključivo angažovani na ovom zadatku, smatra Čović.

Dodaje i kako je odlukom o otvaranju pristupnih pregovora stvoren jedan novi okvir i da više nije moguće imati prostor za djelovanje visokog predstavnika kao protektora i korigiranje onoga što što radi zakonodavna i izvršna vlast na svim nivoima. Pregovarački proces, kaže, ne ide s takvim djelovanjem OHR-a.

On navodi da bilo kakvo nametanje od strane visokog predstavnika derogira pregovarački proces koji smo dobili.

-To apsolutno pokazuje nedosljednost i nas u BiH i partnera iz međunarodne zajednice prema prijateljima iz EU koji su nas upozoravali na našu spremnost za pregovore. Nametanje ide na ruku njima da kažu da su bili u pravu i da mi nismo dostigli taj nivo demokratičnosti da sami donosimo odluke. Njegova prisutnost među nama je dobrodošla kao korektiv u smislu skretanja pažnje da neke stvari jesmo ili nismo uradili, ali nikako da taj posao radi umjesto nas. Mnogo više prostora treba provesti u koordinaciji s nama, a ne u nametanju rješenja, ističe Čović.

Vladajuće stranke, kaže, trebaju pokazati da mogu kroz parlamente donositi nužne zakone i da nema nikakvog razloga za intervenciju sa strane.

Mora se, dodaje, napraviti unutarnji dogovor bar u onim elementima izborne reforme koji su prihvatljivi svim stranama.

-Nažalost, sve kolege koje se očituju protiv prijedloga HDZ-a u osnovi nemaju ništa protiv njega, ali se iz određenih razloga zauzimaju jednu takvu poziciju, ne davajući nikakav kontra-prijedlog onome što smo usaglasili pa i onoga što nismo usaglasili još, a raspravljalo se o tome. To je prvenstveno izbor članova Predsjedništva BiH. Ja lično mislim da smo tim prijedlogom do kraja ispoštovali Ustav BiH, sve elemente koji do kraja definiraju izbor dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, kanton kao osnovu izbornog procesa u BiH. Tako da ja mislim da se bolje rješenje od toga neće naći i oko toga ćemo mi u konačnici naći dogovor. Bitno je da razumijemo da su Opći izbori tek 2026. godine, dovoljno daleko da danas ta tema nikoga pretjerano ne opterećuje, smatra Čović.

Bilo bi odlično, ističe on, ako politički akteri u nekom razumnom roku od godinu ili dvije uspiju doći do promjene Ustava BiH pa kroz to definirati i sve presude suda u Strasbourgu.

-Treba tražiti što manje izmjene Ustava, a da opet to sve prihvatimo. Do tada mi moramo imati jedan element odvraćanja onih koji su na tome stvarali političke probleme. Tih pet kantona koje mi definiramo kao element odvraćanja također je teško osporiti, jer su dva od tih pet izrazito multietnički, a u jednoj su Hrvati i u manjem broju. Čuo sam priče da je to de facto nova izborna jedinica. Ja ću reći da de iure definitivno nije i ona sama po sebi ne mora biti ni korištena ako će to biti dovoljan odvraćajući element, pojašnjava predsjednik HDZ-a BiH.

Južna interkonekcija je strateški interes Hrvata

Kada su u pitanju ostala otvorena pitanja unutar vladajuće koalicije, Čović kaže da ovih dana zajedno sa saradnicima treba imati odvojene razgovore s partnerima u Federaciji, a potom i sa SNSD-om, bez prisustva javnosti. Treba, kaže, podvući crtu i vidjeti što od dogovorenog nije realizirano, jer bez toga nema smisla preuzimati nove obaveze.

Komentirajući konflikte oko izgradnje i upravljanja plinovodom Južna interkonekcija, Čović naglašava da je to jedna od tema koja je za HDZ strateška.

-Neki su tu bili i grubi prema nama pa i prema meni lično, kada je u pitanju procjena. Vrlo transparentno, do kraja – Južna Plinska Interkonekcija je strateški interes hrvatskog naroda, Hrvata u BiH i Hrvatskoj. Ta infrastruktura prolazi od HNK, preko ZHK, Kantona 10 do SBK. To područje je do sada bilo potpuno nepokriveno kada je u pitanju ovaj energent i nema nijednog razloga da ta infrastruktura dugoročno ne bude pokrivena javnim poduzećem koje će u potpunosti biti vlasništvo Vlade FBiH, kao što je i BH Gas kao takav. Nezamislivo je da danas u takvim kompanijama u federalnom vlasništvu, a o tome želimo s partnerima razgovarati, nemate nijednog Hrvata u nadzoru, u upravi. Uzmite namjensku industriju u FBiH - pa tamo nema niti jednog Hrvata među hiljadama zaposlenika. Pa je li to normalno, a mi smo partneri? To su institucije čija je jurisdikcija u Federalnoj vladi i parlamentu, ističe Čović.

Cilj je, dodaje, dobiti jedan potpuno novi izvor plinskog energenta.

-Odbacujemo optužbe da mi radimo u interesu nekoga. Mi samo radimo u interesu hrvatskog naroda Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a time i same BiH. I ako imate danas Gas RS čak kroz dvije tvrtke pa imate BH Gas, navedite mi jedan valjan razlog zašto ne bi bila i ta Južna plinska interkonekcija, ne samo jezično da je drugačije, nego i formalno-operativno. A sad, kakve ćemo odnose napraviti unutar Federacije, to je sad nešto drugo. Kao što imamo dvije elektroprivrede u vlasništvu Federacije, a slično je i s telekomima, poštama itd. Znači, osnova ustavna i zakonska je tu. Ja razumijem prijatelje koji bi to malo drugačije uredili i uradili, ali ne može bez hrvatskog naroda. To nije bilo čiji privatni interes. Ne možete ući u biznis od 300 ili 400, 500 miliona eura, koliko će cijeli taj posao vrijediti u idućih sedam ili osam godina, a da isključite interes naroda koji će koristiti tu infrastrukturu, a to su predstavnici, građani ovih kantona, navodi Čović.

Dodaje da tu apsolutno niko ne bi smio imati primjedbe pristupu. A kako sve to tehnički i pravno organizovati, to treba dogovarati, ali nikako s pozicije sile.

-Ovo su preozbiljne, dugoročne, strateške stvari. Energija je apsolutno strateško pitanje i mi želimo za BiH apsolutnu energetsku nezavisnost, baziranu isključivo na zelenoj energiji. To nije plin, kao što nije bio ni ugljen. Plin će se također dodatno oporezivati. Mi trebamo napraviti tu infrastrukturu, osloboditi se pritiska Istoka kada je u pitanja opskrba ovog područja, ali potpuno se okrenuti zelenoj energiji vjetra, sunca, vode i onoga što će doći kao novi koncept baziran na tim energijama. To je vodik i ne znam što još će nam biti interesantno. Tu trebamo primijeniti potpuno standarde EU, poručuje Čović.

Prevažno da imamo kontinuitet sadašnje Vlade RH

Govoreći o očekivanjima od izbora u Hrvatskoj, on kaže da će HDZ BiH raditi na osiguranju sva tri mandata iz 11. izborne jedinice za sestrinski HDZ i uvjeren je da će to i ostvariti.

-Mi smo proteklih osam godina imali intenzivnu komunikaciju sa svim institucijama Republike Hrvatske i da toga nije bilo ne bismo imali ni pregovarački proces s EU danas. Primarno tu ističem Vladu RH i premijera Andreja Plenkovića, koji je od početka glavni zagovornik tog procesa. Imali smo podršku i predsjednika Sabora i predsjednika Republike.

Nije svejedno ko će pobijediti na izborima u Hrvatskoj. Nama je prevažno da imamo kontinuitet sadašnje Vlade, da možemo dimaniku koju smo vezivali za sve fondove, uključujući prekogranične, dalje nastaviti. Mnogo lakše ćemo pristupati tim fondovima preko prijatelja iz RH s kojima je to već uhodano. Šest ili sedam resora Vlade RH je izravno uključeno u taj dio financiranja projekata u BiH i mjesečno jedan od ministara Vlade RH je u BiH. Premijer Plenković je također često u BiH i doći će i na otvaranje Mostarskog sajma gdje je RH država partner, najavljuje Čović.

Neki potezi u zadnje vrijeme koje, kaže, ne želi analizirati, idu do kraja na ruku HDZ-u i siguran je da će HDZ sa svojim koalicijskim partnerima imati uvjerljiviju većinu u Saboru RH nego što je to do sada bio slučaj.

Osvrnuo se i na skore evropske izbore. Smatra da bi jedan od 12 zastupnika koji idu u Evropski parlament iz RH opet trebao biti iz BiH i to s liste HDZ-a, jer je važno „da imamo nekoga ko može autentično sagledavati poziciju BiH pa i poziciju hrvatskog naroda kroz Evropski parlament“.

Čović najavljuje i pripremu za lokalne izbore u BiH, uključujući saradnju s drugim strankama kroz Hrvatski narodni sabor, posebno tamo gdje Hrvati nisu u većini.

-Uvjeren sam da će HNS adekvatno odgovoriti i već na narednoj sjednici Predsjedništva HNS-a ćemo to raspraviti. Pozvali smo sve stranke da se izjasne oko toga i ja vjerujem da će otprilike pola tih stranaka biti povezano s nama u nekim općinama, posebno tamo gdje smo kao narod izloženi zbog svoje brojnosti. Za nas je strateško pitanje Mostar, Stolac, Čapljina, kao i Žepče i niz drugih općina u tom dijelu zemlje. Činjenica je da smo dosta dobro s partnerima iz HNS-a radili u protekle četiri godine i uvjeren sam da ćemo tu komunikaciju nastaviti na isti način, zaključuje Dragan Čović u razgovoru za Fenu.

(Vijesti.ba / FENA)