Trumpov trgovinski rat povećava strah od recesije među Amerikancima

Povjerenje potrošača palo je u aprilu za 7,9 poena na 86, objavio je Conference Board u najnovijoj anketi u utorak. To je najniži nivo od maja 2020. godine i veći pad nego što su ekonomisti očekivali. Indeks očekivanja — koji mjeri pogled građana na budućnost ekonomije — pao je za 12,5 poena, na 54,4, što je najniži nivo u posljednjih 13 godina.

U međuvremenu, udio Amerikanaca koji očekuju recesiju u narednih godinu dana porastao je na najviši nivo u dvije godine, pokazala je anketa. Trumpovi carinski nameti bili su „na vrhu svijesti potrošača“, prema njihovim pisanim komentarima, piše CNN.

Predsjednik Donald Trump tokom sastanka s Nayibom Bukeleom, predsjednikom El Salvadora, u Ovalnom uredu Bijele kuće u Washingtonu, 14. aprila.

„Potrošači su izričito spominjali zabrinutost da će carine povećati cijene i negativno utjecati na ekonomiju“, navedeno je u saopštenju Conference Boarda.

Dok Trumpova administracija ulazi u 100. dan na vlasti, razne ankete i istraživanja pokazuju rastući pesimizam među američkim potrošačima. Njihova potrošnja je izvor američke ekonomske snage i čini oko 70% BDP-a.

Od dolaska na vlast u januaru, Trump je uveo haotičan carinski režim, smanjio broj zaposlenih u saveznoj administraciji, pooštrio imigracione politike i napao Federalne rezerve. Njegove mjere ne samo da su uznemirile potrošače, već su izazvale i zabrinutost na Wall Streetu.

U junu 2022, kada je potrošačko povjerenje palo na najniži nivo u historiji dok je inflacija dostizala četverodecenijski vrhunac, Amerikanci su i dalje trošili novac narednih mjeseci.

Slično se desilo i 2023, kada je zastoj u Kongresu zbog gornje granice zaduživanja zabrinuo građane, ali su ljudi ipak masovno odlazili na koncerte i putovanja te godine.

Studija ekonomista iz Federalnih rezervi, objavljena u četvrtak, pokazala je da su ljudi posljednjih godina precjenjivali utjecaj inflacije na vlastite finansije, što je utjecalo na njihovu percepciju ekonomije. Istraživači su povezali odgovore u anketama s provjerenim podacima o kupovinama od 2019. do 2024.

Ipak, neki zvaničnici Federalnih rezervi i dalje su zabrinuti zbog lošeg raspoloženja među potrošačima i mogućnosti da bi ovog puta zaista mogli smanjiti potrošnju.

„Mislim da ima mnogo razloga za zabrinutost oko potrošnje“, rekao je predsjednik Fed-a iz Richmonda, Thomas Barkin, prošle sedmice na jednom događaju u Virginiji. „Na primjer, potrošačko raspoloženje je značajno palo posljednjih mjeseci, a čini se da su ljudi više zabrinuti zbog inflacije i gubitka posla.“

Zvaničnici Fed-a također su zabrinuti zbog pogoršane percepcije cijena među građanima u posljednjim mjesecima, što bi moglo otežati borbu centralne banke protiv inflacije, naročito ako Trumpov trgovinski rat dodatno podstakne rast cijena. Inflacijska očekivanja mogu postati samoispunjavajuće proročanstvo — ako ljudi očekuju rast cijena, prilagođavaju potrošnju u skladu s tim.

Inflacijska očekivanja za narednu godinu porasla su u aprilu na 7%, prema podacima Conference Boarda — najviši nivo od novembra 2022. Slična anketa Univerziteta Michigan također bilježi rast tih očekivanja.

Međutim, na vidiku su i druge velike promjene u politici.

Kongres pod kontrolom republikanaca, koji se vratio s dvosedmične pauze, očekuje se da će u narednim mjesecima usvojiti zakon o produženju Trumpovih poreznih olakšica iz 2017, za koje ekonomisti kažu da bi mogle potaknuti ekonomiju — ali tek kasnije.

„Doći će do usporavanja izazvanog carinama u drugoj polovini 2025, ali će fiskalna politika ponovo pokrenuti ekonomiju 2026“, kaže Nicole Cervi, ekonomistica iz Wells Fargo-a. „Očekujemo pad ličnih poreza širom zemlje, a naša procjena je da će domaćinstva dobiti dodatnih 150 milijardi dolara raspoloživog dohotka 2026.“

Ministar finansija Scott Bessent rekao je novinarima u ponedjeljak da „ekonomska agenda predsjednika ima tri stuba: trgovina, porezi i deregulacija, i nadamo se da ćemo dio koji se odnosi na poreze završiti do 4. jula.“

Trump je otišao i korak dalje u poreznim olakšicama, tvrdeći u nedjelju da će ukinuti porez na dohodak i zamijeniti ga prihodima od carina, iako bi takav prijedlog naišao na brojne prepreke.

(Vijesti.ba)