Nedžad Grabus na skupu 'Poziv na mir' Alijanse civilizacija UN-a i Religije za mir

Povod održavanja ove konferencije, kojoj su prisustvovali učesnici iz 77 zemalja, jeste obilježavanje 88 godina od nacističkog bombardovanja Gernike.

Na prvoj sesiji o temi "Međureligijski dijalog: Uloga vjerskih vođa i vjerskih aktera u podsticanju poziva na mir, međusobno poštovanje i razumijevanje" izlaganja su imali: muftija sarajevski i kopredsjedavajući Religije za mir prof. dr. Nedžad Grabus, muftija Kavkaza i predsjedavajući Vijeća muslimana Kavkaza šejhul-islam Allahašukur Pašazade, dr. Francis Kuria, generalni sekretar Religija za mir, dr. Joseba Segura Etxezarraga, biskup Bilbaa, Kosho Niwano, komoderator Religije za mir, Dalia Levinsohn, predsjednica Vijeća Jevrejske zajednice Barselone i članica Upravnog odbora Religija za mir Španije – GTER i Nihal Saad, direktorica Saveza civilizacija Ujedinjenih nacija UNAOC.

– U ovom historijskom mjestu molimo se za mir i zajedno dižemo svoj glas da se okončaju ratovi i očuva ljudsko dostojanstvo uspostavljanjem mira i poštivanjem međunarodnog prava – kazao je muftija Grabus u svom obraćanju, ističući da mu je posebna čast biti na ovom skupu u društvu vjerskih lidera iz cijelog svijeta.

Podsjetio je da postoje mjesta na svijetu koja su obilježena i patnjom, te naglasio da takva mjesta nadilaze svoje geografske granice. Istakao je da upravo ovakva mjesta, između ostalog, povezuju svijet u nastojanju da se odupremo zlu, nasilju i nepravdi.

– Mjesta poput Gernike, Sarajeva, Hirošime, Gaze nisu samo geografski pojmovi, ta mjesta nose simboličku snagu koja upozorava na ljudsku prirodu kojom je sklon nasilju –rekao je muftija Grabus.

Muftija je podsjetio na učenja Kur'ana i Starog zavjeta, gdje se kroz priču o Kabilu i Habilu jasno govori o ljudskoj prirodi i sklonosti nasilju. Naglasio je da tekstovi ne ističu Kabillovu vjeru, već njegov čin, podsjećajući da su svi ljudi potomci Adema i da je život svakog čovjeka svet.

Ukazao je na zlatno monoteističko pravilo o vrijednosti svakog ljudskog života, te upozorio da, uprkos tim temeljnim učenjima, svijet i danas svjedoči neprekidnim sukobima.

– Kada vjera postane ideologija ili opravdanje zločinima onda je to grijeh protiv same vjere – poručio je muftija Grabus.

Muftija Grabus je podsjetio da je u međureligijskom dijalogu ključno saglasiti se o temeljnim principima: svetosti ljudskog života, poštivanju različitih puteva koji vode Bogu, te o etičkim vrijednostima koje čine život dostojanstvenim.

Naglasio je da su ljudsko dostojanstvo i dignitet univerzalne vrijednosti koje svi trebamo čuvati i razvijati. Pojasnio je da islamsko vjerovanje uči kako je Allah, dž.š., izvor mira, da je On Mir i da mir dolazi od Njega, te istakao važnost razvijanja odnosa među ljudima koji će širiti mir.

Dodao je da međuvjerski dijalog otvara puteve saradnje i ohrabruje ljude da se zajednički bore protiv nasilja i zločina, te zalažu za pravičnost, istinu, pomirenje i očuvanje ljudskog dostojanstva.

U svome izlaganju muftija je podsjetio da su Ujedinjene nacije osnovane s ciljem jačanja mira i sigurnosti među državama i svim ljudima u svijetu.

Spomenuo je da isti cilj slijedi i organizacija "Religije za mir" (Religions for Peace), nastojeći osnažiti mir i sigurnost među ljudima različitih vjera i kultura.

Naglasio je da je uloga vjerskih vođa u tom procesu izuzetno važna. Istakao je da primjeri vjerskih lidera, bilo na lokalnom bilo na globalnom nivou, koji promiču mir i rade za dobrobit zajednice, inspirišu ljude da se i sami zalažu za mir i međusobno razumijevanje.

Kazao je da vjerski lideri u podijeljenim zajednicama mogu djelovati kao pomiritelji i pomagati u liječenju rana koje su nastale uslijed nepovjerenja i sukoba.

– Posebno je potrebno djelovati sa marginaliziranim grupama i biti inkluzivan za one koji su odbačeni. U većinskim zajednicama lideri su pozvani pružiti podršku manjinama i zajednicama koje su deprivilegirane – rekao je muftija Grabus.

On je ovom prilikom prisutne učesnike Konferencije podsjetio i na historijsku činjenicu da je Sarajevo u 16. stoljeću primio prognane Jevreje iz Španije, koji su u Sarajevu sagradili repliku sinagoge iz Toleda.

Muftija je podsjetio da je Sarajevo postalo mjesto susreta različitih religija i kultura.

Naglasio je važnost trajnog podsjećanja na činjenicu da najduža opsada u savremenoj historiji, tokom koje je Sarajevo bilo pod opsadom 1425 dana, ne smije biti zaboravljena.

Istakao je da je Sarajevo bilo uništavano, granatirano i izgladnjivano, ali da nije pokleklo niti se predalo. Još važnije, kazao je, Sarajevo nije pristalo na osvetu, ostajući vjerno svojim humanističkim i univerzalnim vrijednostima.

– Sarajevo je sačuvalo globalnu prepoznatljivost s uvažavanjem različitosti i poštivanjem sakralnih objekata svih religija, džamija, katoličkih i pravoslavnih crkava i jevrejskih sinagoga. Zahvalni smo Bogu da danas živimo u miru – poručio je muftija Grabus.

Posebno je naglasio da mir nije stanje koje se podrazumijeva, i da se za njega uvijek moramo boriti i nastojati ga čuvati.

– U ulozi vjerskih lidera moramo upozoravati političare i pozivati ih da se bore za mir i da zaustave ratove, poštuju međunarodno pravo i rezolucije koje sprečavaju zločine i genocid. Uvjereni smo da je ova inicijativa UN Alliance for Civilisations and Religions for Peace snažna poruka svim liderima da na trenutak razmisle o tome ima li smisla uništavati ljudske živote – kazao je muftija Grabus.

Muftija Grabus je podsjetio prisutne da ove godine obilježavamo 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, te da su Ujedinjeni narodi prošle godine usvojili rezoluciju kojom se 11. juli proglašava danom sjećanja na genocid u Srebrenici, čime je međunarodna zajednica priznala težinu tog zločina.

Naglasio je da nas ovakva sjećanja opominju da zlo nikada ne miruje i da borba protiv njega mora biti stalna i dosljedna.

– Postoji puno primjera izgradnje povjerenja među vjerskim liderima. Uspostavljanje Međureligijskog vijeća u Bosni i Hercegovini uz pomoć Religions for Peace doprinijelo je snaženju povjerenja među vjernicima i pripadnicima različitih religija. Ovaj skup u Gerniki šalje snažnu poruku: Mi smo za mir u svijetu, religije i vjerske vođe će raditi na snaženju i uspostavljanju mira i sigurnosti – poručio je na kraju muftija Grabus.

(Vijesti.ba / MINA)