Kako navode iz Društva, krompir koji je izložen sunčevoj svjetlosti ili fizički oštećen može pozeleniti. Iako je zeleni pigment – hlorofil – sam po sebi bezopasan, njegova pojava može ukazivati na prisustvo solanina, otrovnog spoja koji se prirodno nalazi u krompiru. Povišene količine solanina mogu izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe poput bolova u stomaku, proljeva, povraćanja, znojenja i glavobolje.
"Earthing up" – ključan korak
Jedna od ključnih aktivnosti u maju jeste tzv. "earthing up" ili nagrtanje zemlje oko stabljike krompira. Ova metoda pomaže u zaštiti mladih izdanaka od kasnih mrazeva i sprječava da se razvijajući krompiri izlože svjetlosti, što bi moglo izazvati njihovo zelenilo i samim tim povećanje nivoa solanina.
Iz RHS-a preporučuju da kada izdanci dostignu visinu od oko 23 cm, zemlja treba biti nagnuta oko stabljike tako da ostane vidljivo samo gornjih 10 cm biljke. Ovaj proces treba ponoviti nekoliko puta u razmaku od nekoliko sedmica, sve dok se ne formira zemljani greben visine između 20 i 30 cm.
Vrijeme sadnje i žetve
Krompir koji se sadi u maju može se brati ljeti ili na jesen, u zavisnosti od sorte. Rana sorta krompira trebala bi se konzumirati ubrzo nakon berbe, dok glavne sorte (tzv. maincrop) mogu trajati i više mjeseci ako se pravilno skladište.
Dodatni savjeti za maj
Pored brige o krompiru, RHS savjetuje vrtlare da zaštite osjetljive biljke od mogućih kasnih proljetnih mrazeva. Ovo se može postići malčiranjem korijenskog dijela grmlja i drveća ili prekrivanjem biljaka zaštitnim platnom ili najlonom tokom noći.
Također se preporučuje da se krajem maja posade ljetne cvjetne vrste u saksije, viseće korpe i vrtne gredice kako bi se obezbijedila sezonska dekoracija.
(Vijesti.ba)