Odlazak u tišini: Schwab podnio ostavku, Davos ostaje bez prepoznatljivijeg lica

WEF sa sjedištem u Ženevi objavio je ovu vijest u ponedjeljak, nakon što je ranije ovog mjeseca otkriveno da će se 87-godišnji Schwab, koji je desetljećima bio zaštitno lice okupljanja u Davosu, povući, ali bez jasnog vremenskog okvira.

„Nakon moje nedavne najave, i kako ulazim u svoju 88. godinu, odlučio sam odstupiti s pozicije predsjednika i kao član Upravnog odbora, s trenutnim učinkom“, naveo je Schwab u saopćenju koje je objavio WEF.

Forum nije naveo razloge njegove ostavke.

Upravni odbor WEF-a je na vanrednom sastanku održanom 20. aprila prihvatio njegovu ostavku, a potpredsjednik Peter Brabeck-Letmathe će privremeno preuzeti ulogu predsjednika dok traje potraga za novim liderom.

Schwab, rođen u Njemačkoj, osnovao je WEF 1971. godine s ciljem stvaranja platforme za kreatore politika i vodeće ljude iz svijeta biznisa kako bi zajednički rješavali ključna globalna pitanja.

Selo Davos s vremenom je postalo nezaobilazan događaj na međunarodnom kalendaru svakog januara, kada se politički lideri, direktori kompanija i slavne ličnosti okupljaju u diskretnoj, neutralnoj Švicarskoj kako bi razgovarali o planovima za narednu godinu.

Iako se WEF i Davos često doživljavaju kao zagovornici globalizacije, okupljanje je posljednjih godina sve češće na meti kritika i s lijeva i s desna, koji ga nazivaju elitističkim mjestom otuđenim od stvarnog života običnih ljudi.

Sjedište WEF-a nalazi se iznad Ženevskog jezera, na drugom kraju Švicarske u odnosu na Davos, a organizacija se u posljednje vrijeme suočila i s negativnim izvještajima o svojoj unutrašnjoj kulturi.

Wall Street Journal je prošle godine izvijestio da WEF-ov odbor surađuje s jednom advokatskom firmom kako bi istražio kulturu na radnom mjestu, nakon što su se pojavile optužbe za uznemiravanje i diskriminaciju unutar foruma. WEF je demantirao te optužbe.

Nakon globalne finansijske krize 2007–2009. godine, WEF se suočava i s geopolitičkim napetostima, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine i sve protekcionističkije trgovinske politike Sjedinjenih Američkih Država. Neki analitičari smatraju da je ova institucija u silaznoj putanji.

Schwab je još davno predvidio da će globalizacija postati meta kritika – mnogo prije nego što je Donald Trump izabran za predsjednika SAD-a i nego što su Britanci 2016. godine odlučili napustiti Evropsku uniju, što su analitičari protumačili kao izraz nezadovoljstva postojećim ekonomskim poretkom.

„Sve jači otpor prema posljedicama globalizacije, posebno u industrijskim demokratijama, prijeti ozbiljnim poremećajima u ekonomiji i društvenoj stabilnosti u mnogim zemljama“, napisali su Schwab i njegov kolega Claude Smadja u zajedničkom autorskom tekstu još 1996. godine.

„Raspoloženje u tim demokratijama je ispunjeno osjećajem nemoći i anksioznosti, što djelomično objašnjava uspon nove vrste populističkih političara“, zaključili su.

(Vijesti.ba)