Iako bi teoretski svaki muškarac katolik mogao biti izabran za papu, prema podacima Religion News Servicea, nasljednici papa se od 1378. godine biraju iz Svetog zbora kardinala.
Trenutno, u tom tijelu ima 252 kardinala koje je Sveti Otac izabrao da mu budu savjetnici i pomoćnici.
Kardinal Pietro Parolin, državni sekretar Vatikana, najviši je diplomata Svete Stolice – upravnog tijela Katoličke crkve – i smatra se jednim od najozbiljnijih kandidata za izbor na papinsku poziciju.
Kardinal Luis Antonio Tagle sa Filipina se također smatra jednim od glavnih kandidata među kardinalima s pravom glasa. On je pro-prefekt za sekciju prve evangelizacije Dikasterija za evangelizaciju, kao i predsjednik Međudikasterijalne komisije za posvećeni život.
Kardinal Peter Erdo iz Mađarske je jedan od konzervativnih kardinala koji se smatraju ozbiljnim kandidatima a poznat je po kritikama stavova pape Franje o razvodu i migracijama.
Kardinal Fridolin Ambongo Besungu iz Demokratske Republike Kongo je još jedan konzervativni kardinal koji se smatra ozbiljnim kandidatom. Katolička crkva u Africi bilježi najbrži rast broja vjernika na svijetu, prema podacima Associated Pressa.
Kardinal Raymond Burke iz Sjedinjenih Američkih Država je rodom iz Wisconsina i bivši nadbiskup St. Louisa, smatra se vodećim američkim kandidatom. Ovaj 76-godišnji kardinal poznat je po svojim konzervativnim stavovima unutar Crkve.
Kardinal Matteo Zuppi iz Italije je predsjednik Italijanske biskupske konferencije i smatra se bliskim krugovima pape Franje, s obzirom na to da je služio kao nadbiskup Bologne. On važi za jednog od Franjinih favorita. Godine 2023. poslan je u mirovnu misiju u Ukrajinu, gdje se sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a iste godine se susreo i s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.
(Vijesti.ba / Fena)