19.04.2025 / 16:26 Svijet - Elena-Valerica Lasconi

Rumunija: Kandidatkinja kojoj je sopstvena stranka uskratila podršku

Rumunija: Kandidatkinja kojoj je sopstvena stranka uskratila podršku
Elena-Valerica Lasconi / Agencije
Rumunska predsjednička nada Elena-Valerica Lasconi nalazi se u čudnoj poziciji, piše Politico.

Ne samo da učestvuje na kontroverznim ponovljenim izborima, već se sada bori i protiv sopstvene stranke samo da bi ostala u trci.

Rukovodstvo njene Unije desnog centra Spasimo Rumuniju (USR) povuklo je prošle nedjelje podršku njoj i stali su iza nezavisnog gradonačelnika Bukurešta Nicușor Dana, za koga smatraju da je veća vjerovatnoća da će ući u drugi krug izbora sljedećeg mjeseca.

Istraživanja javnog mnjenja trenutno pokazuju da Lasconi zaostaje za Danom i dvojicom nacionalističkih kandidata. Takvi rezultati izazvali su krizu povjerenja među liderima USR-a u pogledu toga da li njihova kandidatkinja može ponoviti prošlogodišnji uspjeh, kada se plasirala u drugi krug prije nego što su izbori poništeni.

Lideri USR-a sada žele da se stranka okupi oko Dana kao proevropskog kandidata u trci.

U suprotnom, strahuju da će proevropski centristički glasovi u Rumuniji biti podijeljeni između Lasconi i Dana, što bi moglo dovesti do toga da se u drugi krug plasiraju dvojica kandidata krajnje desnice: lider Alijanse za uniju Rumuna (AUR) George Simion i bivši socijaldemokratski premijer koji se sada predstavlja kao nacionalista – Victor Ponta.

Lasconi, koja je zapravo predsjednica USR-a i gradonačelnica Kampulunga, gradića od 30.000 stanovnika udaljenog tri sata od Bukurešta, odbacila je takav scenario kao „pogrešan put“.

„Imam potpuno iste šanse kao prošle godine da uđem u drugi krug“, rekla je, iako je trenutne ankete svrstavaju na peto mjesto, sa oko 5 posto podrške.

Eventualna pobjeda Simiona ili Ponte takođe prijeti da u Briselu dovede još jednu državu kontraša iz istočne Evrope.

Ali Lasconi, 52-godišnjakinja koja je četvrt vijeka provela kao TV novinar, kaže da ne vjeruje u potpunosti anketama.

Na kraju krajeva, nijedna anketa nije predviđala da će Calin Georgescu pobijediti u prvom krugu prošlogodišnjih predsjedničkih izbora, prije nego što je najviši sud u zemlji poništio izbore zbog navoda da je ultranacionalista vodio ilegalnu kampanju uz potencijalnu podršku Rusije.

Zaista, kako je Lasconi istakla, mnoge ankete su joj predviđale četvrto ili peto mjesto u toj trci. Na kraju je završila na drugom mjestu sa 19 posto glasova.

Lasconi tvrdi da je njena lična privlačnost veća od njene stranke desnog centra, tvrdeći da podaci pokazuju da su za nju prošle godine glasale žene koje su ranije glasale za krajnje desničarske stranke.

Ona i ovoga puta ponovo računa na neke od tih glasova.

Većina od otprilike 40 posto neodlučnih birača su žene između 33 i 60 godina koje žive u malim gradovima ili selima, napomenula je, kao i mladi ljudi – obe grupe koje su glasale za nju prošle godine.

„Za 25 godina novinarstva i pet godina kao gradonačelnica bavila sam se ugroženim ljudima, ženama, žrtvama, djecom. Ko se bori za te ljude? Ja to mogu, zato sam toliko uvjerena da ću postati predsjednica Rumunije“, rekla je ona.

Kampanja bez novca

Lasconi je tužila svoju stranku kako bi je natjerala da joj vrati sredstva za kampanju, koja je USR ukinuo nakon što joj je povukao podršku.

„To je velika nepravda, ozbiljna zloupotreba“, rekla je Lasconi o odluci da joj se uskrati podrška i finansiranje.

Ona insistira da je upravo članstvo stranke izabralo nju kao kandidatkinju i da lideri USR-a, koji su se predomislili svega nekoliko nedjelja prije prvog kruga predsjedničkih izbora zakazanih za 4. maj, „ne predstavljaju cijelu stranku“.

USR je zakonski onemogućen da preusmjeri sredstva Lasconine kampanje ka Danu, koji se kandidovao kao nezavisni kandidat.

Rumunski Centralni izborni biro je 12. aprila saopštio da USR ne može da vodi kampanju za Dana, jer je krajnji rok za povlačenje kandidata iz trke bio 19. mart — što znači da Lasconi i dalje ostaje zvanična kandidatkinja USR-a.

Rukovodstvo USR-a je osporilo ovu odluku izborne komisije pred sudom. U međuvremenu, lideri stranke su poručili da će za Dana voditi kampanju „na ulicama i preko svojih ličnih naloga na društvenim mrežama“.

Lasconi je lidere USR-a koji su joj okrenuli leđa nazvala „izdajnicima“ i „gubitnicima“, a u intervjuu je ocijenila da su njihovi postupci opasni.

„Plašim se da bi neka institucija mogla da primjeti i zaključi da USR pokušava da namješta izbore“,“rekla je.

Međutim, osim ako sud ne odluči da vrati finansiranje njene kampanje, Lasconi kaže da je spriječena da se ravnopravno takmiči sa drugim kandidatima.

„Ali ljudi to vide, pa čak i ako sada izgleda kao da su mi oduzeli sve, nisu mi oduzeli glas“.

Lasconi je također optužila svoje partijske kolege i Dana da igraju iste igre koje su mučile stari mejnstrim politički sistem u Rumuniji u kojem su zakulisni dogovori podrili demokratski poredak zloupotrebe protiv kojih i Dan i Lasconi tvrde da se bore.

„Ljudi su počeli da shvataju da sam ja zaista nezavisni kandidat – ne igram se ni sa kim“, rekla je Lasconi.

Po uzoru na Poljsku

Ako prevaziđe izglede (i sopstvenu stranku) da postane predsjednica, Lasconi ima za cilj da ujedini naciju.

„Ne možete zamisliti koliko je bijesa u društvu. Osjećam ga kada sam među ljudima“, rekla je za Politico.

Ta ljutnja dolazi iz nepravde, rekla je, iz činjenice da se penzioneri muče da prežive sa penzijom od 250 eura mjesečno.

„Toliko njih radi za 25 leja (5 eura) dnevno“, dodala je Lasconi.

U svom gradu, Lasconi kaže da je bila ključna u izgradnji parkova i igrališta, „gdje ljudi mogu da se druže umjesto da samo sjede na telefonima“.

„Ulagala sam u obrazovanje i zdravstvo iz evropskih fondova“, rekla je, govoreći o svom radu kao gradonačelnica, objašnjavajući da je novac otišao na renoviranje bolnica i škola.

Kada je riječ o vanjskoj politici, Lasconi ne vjeruje da njena zemlja mora da bira između EU i Sjedinjenih Američkih Država.

Iako priznaje da ne razumije svrhu Trumpovog trgovinskog rata sa EU, koji pogađa biznise s obje strane Atlantika, slaže se sa američkim predsjednikom u jednom:

„I Rumuni i Evropljani moraju bolje da se pobrinu za sopstvenu sigurnost“.

„Previše smo se oslanjali na to da će neko drugi da brine o nama i našoj sigurnosti, i mislim da bi trebalo da slijedimo primjer Poljske, koja je posljednjih godina ostvarila važan napredak“, rekla je Lasconi, prenosi Danas.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo