Na Wall Streetu je indeks Dow Jones pao za 2,7 posto, završivši sedmicu na 39.142 boda. S&P 500 oslabio je 1,5 posto, na 5.282 boda, dok je tehnološki Nasdaq indeks zabilježio pad od 2,6 posto, na 16.286 bodova.
Najveći gubitnici sedmice bile su dionice proizvođača čipova, posebno nakon što je Nvidia – vodeći globalni proizvođač čipova za umjetnu inteligenciju – objavila da bi američka ograničenja izvoza određenih čipova Kini i drugim zemljama mogla rezultirati gubicima od oko 5,5 milijardi dolara. Pad vrijednosti zahvatio je i druge tehnološke kompanije u tom sektoru.
Napetosti između SAD-a i Kine dodatno povećavaju nesigurnost, a zasad nema naznaka popuštanja s bilo koje strane.
„Firme su počele izvještavati o utjecaju carinskog rata, što dodatno uznemiruje tržišta“, izjavio je Bill Northey iz U.S. Bank Wealth Managementa.
Fed čeka nove pokazatelje
Predsjednik američke centralne banke, Jerome Powell, upozorio je kako bi carine mogle dodatno pogurati inflaciju, dok bi gospodarski rast mogao usporiti. Istaknuo je da će Fed pričekati dodatne gospodarske podatke prije odlučivanja o daljnjim potezima s kamatnim stopama.
Zbog takvih izjava splasnula su očekivanja ulagača da bi uskoro moglo doći do smanjenja kamata u SAD-u, što bi potaknulo gospodarski rast.
„Powell je potvrdio ono čega se ulagači pribojavaju – da bi trgovinski rat mogao zakočiti rast i održati inflaciju visokom“, izjavio je Sam Stovall iz CFRA Researcha.
Kao posljedica, tromjesečni poslovni rezultati američkih kompanija dospjeli su u drugi plan, jer se odnose na razdoblje prije uvođenja novih carina, dok investitore više zanima kakve će dugoročne učinke imati aktualni trgovinski sukobi.
Evropska centralna banka dodatno snizila kamate
Za razliku od američkog tržišta, europske su berze sedmicu završile s rastom. Londonski FTSE porastao je za 3,9 posto, na 8.275 bodova, frankfurtski DAX za 4,1 posto, na 21.205 bodova, dok je pariški CAC ojačao 2,5 posto, na 7.285 bodova.
Evropska centralna banka, kako se i očekivalo, u četvrtak je po treći put ove godine snizila ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, želeći tako poduprijeti gospodarstvo u uvjetima globalne neizvjesnosti izazvane trgovinskim tenzijama.
(Vijesti.ba)