Vođa Hezbollaha poručuje: Nećemo dozvoliti nikome da nas razoruža

Komentar dolazi svega nekoliko sati nakon što je drugi zvaničnik Hezbollaha izjavio da grupa odbija razgovore o razoružavanju dok se Izrael potpuno ne povuče iz južnog Libana i ne zaustavi „agresiju“.

Hezbollah, koji već dugo ima snažan uticaj u libanskoj politici, oslabljen je nakon više od godinu dana sukoba s Izraelom, izazvanih ratom u Gazi – uključujući izraelsku kopnenu ofanzivu i dvomjesečno intenzivno bombardovanje koje je teško pogodilo rukovodstvo grupe. Sukobi su uglavnom okončani primirjem u novembru, ali tek nakon što je dugogodišnji lider grupe i Qassemov prethodnik, Hassan Nasrallah, ubijen u izraelskom vazdušnom napadu.

„Nećemo dozvoliti nikome da razoruža Hezbollah niti da razoruža otpor prema Izraelu“, rekao je Qassem u obraćanju na televiziji povezanoj s Hezbollahom. „Moramo izbrisati ideju razoružavanja iz rječnika.“

Predsjednik Libana Joseph Aoun izjavio je ove sedmice kako želi da „2025. bude godina u kojoj će oružje biti pod kontrolom države“, te da se nada da će taj cilj postići kroz „dijalog“ s Hezbollahom. Qassem je rekao da je njegova grupa spremna na dijalog o „odbrambenoj strategiji“, „ali ne pod pritiskom okupacije“ od strane Izraela. „Izrael mora da se povuče (iz južnog Libana) i da prekine agresiju, a libanska država mora započeti proces obnove“, dodao je.

Njegove izjave uslijedile su nedugo nakon što je drugi zvaničnik Hezbollaha, Wafic Safa, izjavio da grupa neće razgovarati o predaji oružja dok se Izrael potpuno ne povuče iz južnog Libana. „Nije pitanje razoružavanja“, rekao je Safa u intervjuu za radijsku stanicu Al-Nur povezanu s Hezbollahom.

„Zar ne bi bilo logično da se Izrael prvo povuče, zatim oslobodi zarobljenike, pa prekine agresiju... i tek tada razgovaramo o odbrambenoj strategiji? Odbrambena strategija podrazumijeva razmišljanje o tome kako zaštititi Liban, a ne pripremanje stranke da preda oružje“, rekao je Safa.

Analitičari navode kako ideja o razoružavanju Hezbollaha, nekada nezamisliva, danas možda i nije toliko daleka, pa čak ni neizbježna.

Prema dogovoru iz novembra, Izrael je trebao povući sve svoje snage iz južnog Libana. Međutim, izraelski vojnici su i dalje prisutni na pet pozicija u južnom Libanu koje smatraju „strateškim“.

Izrael takođe nastavlja s gotovo svakodnevnim napadima na teritoriju Libana – uključujući i u petak – tvrdeći da gađa pripadnike Hezbollaha. Prema primirju, Hezbollah je trebao povući svoje borce sjeverno od rijeke Litani i ukloniti svu preostalu vojnu infrastrukturu na jugu. Libanska vojska se postepeno raspoređuje na jugu, kako se izraelske snage povlače.

Hezbollah tvrdi da se primirje ne odnosi na ostatak Libana, iako se temelji na Rezoluciji 1701 Vijeća sigurnosti UN-a, koja poziva na razoružavanje svih nedržavnih grupa. Hezbollah je jedina grupa koja je zadržala oružje nakon završetka 15-godišnjeg građanskog rata u Libanu 1990. godine, pravdajući to potrebom za „otporom“ protiv Izraela, koji je južni dio zemlje okupirao do 2000.

Specijalna američka izaslanica za Bliski istok Morgan Ortagus, koja je ovog mjeseca posjetila Bejrut, izjavila je kako Washington i dalje vrši pritisak na Liban da „u potpunosti ispuni uslove prekida neprijateljstava, uključujući razoružanje Hezbollaha i svih milicija“.

Safa je u petak rekao da i Hezbollah i libanska vojska poštuju uslove primirja. „Problem je u Izraelu, koji to ne čini“, zaključio je.

(Vijesti.ba)