Memorijalizacija, podizanje spomenika u BiH pokazuju koliko je kultura sjećanja važno pitanje

Iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) navode podatke Centralne evidencije spomenika (CES), a baza podataka obuhvata informacije o više od 3.500 spomen-obilježja i rezultat je istraživanja urađenog 2016. i narednih godina.

Radi se isključivo o spomenicima posvećenim ratnim stradanjima devedesetih na području Jugoslavije, a koji su izgrađeni u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji.

Prema popisu CES-a u BiH je izgrađeno više od 2.100 spomenika koji su posvećeni stradanju civila i/ili boraca tokom rata 1992-1995. godine.

Veći broj mapiranih spomenika nalazi se na području Federacije BiH (više od 1.400), a također regija u kojoj je popisano najviše spomenika je u Federaciji BiH (Tuzlanski kanton sa ukupno 288 spomenika).

U Republici Srpskoj najviše spomenika je popisano na području Bijeljinske mezoregije, uključujući i subregiju Zvornik (ukupno 231 spomenik).

Mreža spomenika posvećenih ratnim devedesetim godinama svakodnevno raste i širi se, a u njoj najveći broj zauzimaju spomenici posvećeni borcima, potom slijede oni posvećeni borcima i civilima, pa tek onda civilnim žrtvama rata.

- Proces memorijalizacije i akcije podizanja spomenika u BiH pokazuju koliko je kultura sjećanja važno pitanje koje bitno utiče u procesima izgradnje našeg odnosa prema nedavnoj prošlosti. Uprkos važnosti ove problematike, na državnom nivou i dalje ne postoji uređena zakonska regulativa koja bi jasno propisivala osnovne kriterije za izgradnju spomenika, kao i transparentnu raspodjelu novčanih sredstava u te svrhe – poručuju iz UDIK-a.

(Vijesti.ba / FENA)