Opijačeva tekija u Mostaru, jedan od najstarijih objekata osmanske arhitekture na tlu Bosne i Hercegovine, nakon 125 godina ponovno je zasjala u punom sjaju. Izgrađena krajem 14. i početkom 15. stoljeća, ova tekija smještena u naselju Šehovina predstavljala je stoljećima duhovno i kulturno središte Mostara.
Zahvaljujući predanom angažmanu Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, u saradnji s Muftijstvom mostarskim i Medžlisom Islamske zajednice Mostar, te uz podršku Generalne direkcije za vakufe Republike Turske, tekija je spašena od potpunog nestanka.
Ukupna vrijednost projekta obnove iznosila je oko četiri miliona konvertibilnih maraka.
Svečano otvaranje obnovljene tekije zakazano je za 26.april, drugog dana manifestacije “Dani vakufa 2025”. Uoči svečanosti privode se kraju završni radovi, postavljaju se kamene staze, uređuju se vanjska česma i mimber, prostiru ćilimi, sređuje se okoliš i finaliziraju elektroinstalacije.
Tekija se prostire na 350 kvadratnih metara, a njena posebnost ogleda se u unutrašnjoj drvenoj kupoli i autentičnom kamenom krovu. Tokom rekonstrukcije, obnovljeni su svi ključni elementi objekta: kuhinja (mutvak), hodnik, semahana za obavljanje namaza i zikra, turbe, mihrab, mahfile, te muška i ženska abdesthana.
Radove je izvodila firma “Gradnja” iz Mostara, koristeći Jablanički kamen i najkvalitetnije materijale, što je omogućilo očuvanje autentičnosti i dugotrajnosti objekta. Mezari unutar i oko tekije su zaštićeni i uređeni, a u narednoj fazi planirana je izgradnja šadrvana i dodatnih vanjskih česmi.
Prvi konzervatorski radovi na ostacima tekije izvedeni su 2005. godine, a druga faza uslijedila je 2013. Svečanost polaganja kamena temeljca za potpunu obnovu upriličena je u okviru manifestacije “Dani vakufa 2022”, dok su formalne pripreme, uključujući pribavljanje dozvola, počele 2019. godine. Građevinski radovi su započeli 2023.
Opijačeva tekija je svojoj osnovnoj vjerskoj funkciji služila punih 125 godina, sve do 1878. godine, kada je teško stradala tokom austrougarskog ulaska u Mostar. Na tom mjestu pružan je otpor vojsci, zbog čega su austrougarske vlasti zabranile njenu obnovu i korištenje. Prepuštena zubu vremena, tekija je godinama propadala, ostavivši iza sebe samo sjećanja i ruševine.
Kroz svoju bogatu historiju, tekija je bila svjedok najvažnijih trenutaka grada – od duhovnog i kulturnog procvata do teških perioda ratova, požara i društvenih previranja. Osim vjerske, imala je i zaštitnu funkciju, čuvajući Mostar i Stari most od upada uskoka, hajduka, palikuća, uhoda i kavgadžija.
Obnova Opijačeve tekije predstavlja veliki povratak jednog od simbola duhovnosti i identiteta Mostara. Njen značaj nadilazi vjersku ulogu – ona je izvorna tačka bosansko-muslimanskog, mostarskog i bošnjačkog kulturnog identiteta.
Vakufska direkcija, zajedno s Muftijstvom mostarskim i MIZ Mostar, ovim projektom ne samo da je obnovila historijski objekat, već je vratila i emanet vakifa – da vakufi služe zajednici. Time se oživljavaju imena i djela predaka, a današnja generacija potvrđuje da zna njegovati naslijeđe i odgovorno graditi budućnost.
– Možemo biti ponosni što smo dio generacije koja vraća znamenje naše historije – svjedočanstvo našeg trajanja i bogate kulturne baštine – izjavio je dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije IZ u BiH.
Prema historijskim izvorima, Opijačeva tekija prvi put se spominje u vakufnami Ibrahim-age Šarića. Izgrađena je na lokalitetu poznatom kao Opijačevina, a kroz generacije njom su rukovodili članovi porodice Opijača, koji su ostavili dubok trag u duhovnom životu grada.
(Vijesti.ba)