Roba iz EU-a podlijegat će carini od 20 posto budući da zemlje Unije, po izračunima Bijele kuće, naplaćuju namet na uvoz američke robe od 39 posto, kada se uključe i necarinska davanja i "manipulacija valutnim tečajevima".
SAD je lani u razmjeni s EU-om zabilježio manjak u robnoj razmjeni od 235,6 milijardi dolara, pokazali su u veljači podaci ministarstva trgovine. Veći višak bilježila je samo Kina, od 295,4 milijarde dolara, a na četvrtom je mjestu Vijetnam s viškom od 123,5 milijardi dolara.
Američka odluka o carinama "gorak je dan za svjetsku ekonomiju", zaključila je stručnjakinja njemačkog ekonomskog instituta. Njemačka ekonomija mogla bi pretrpjeti štetu u protuvrijednosti 0,3 posto BDP-a, rekla je Flach.
Carine će direktno pogoditi njemački izvoz u SAD, vodeće tržište za ključni automobilski sektor, a indirektnu štetu njemačkim izvoznicima mogle bi nanijeti 54-postotne američke carine na uvoz iz Kine. Kineska ekonomija pretrpjet će težak udarac, a to će vjerovatno značiti i osjetno manji uvoz njemačke robe, objasnila je Flach.
Njemački proizvodi istovremeno će se vjerovatno suočiti s ogromnom konkurencijom iz zemalja poput Kine koje će nakon de-facto gubitka SAD-a krenuti u potragu za novim tržištima.
"Ključno je pitanje kako će reagirati druge zemlje - ne samo na američke carine, nego i na protekcionizam općenito. U najgorem slučaju, trgovina bi zbog eskalacije mogla zamrijeti", upozorila je.
(Vijesti.ba / HINA)