Kako su pet velikih svjetskih ekonomija dočekale odluku o carinama?

Evropa: Spremna na odmazdu, ali želi izbjeći eskalaciju

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen upozorila je na "strašne" posljedice novih carina, ističući da će izazvati "složenost i haos" u globalnoj ekonomiji.

Evropska unija planira zaštititi svoje firme, posebno u sektorima poput njemačke automobilske industrije, italijanske luksuzne robe te francuskih vinara i proizvođača šampanjca.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je hitan sastanak s poslovnim liderima, dok je italijanska premijerka Giorgia Meloni izrazila neslaganje s carinama, ali naglasila potrebu za postizanjem dogovora s SAD-om. Iako EU ima kapacitet uzvratiti, cilj joj je potaknuti pregovore, a ne eskalirati sukob.

Kina: Carine kao prilika za jačanje globalnog utjecaja

Uprkos visokim carinama od 54% na kineski izvoz u SAD, predsjednik Xi Jinping vidi priliku za jačanje kineske pozicije kao zagovornika slobodne trgovine. Kina se predstavlja kao stabilna i kooperativna sila naspram američkog protekcionizma.

Nedavni sastanci Xija s izvršnim direktorima međunarodnih korporacija dodatno naglašavaju tu sliku. Iako će kineske firme osjetiti posljedice carina, potezi SAD-a mogu potaknuti druge zemlje na bližu saradnju s Kinom.

Ujedinjeno Kraljevstvo: Olakšanje uz zabrinutost

Britanski zvaničnici izrazili su olakšanje što su carine na britanski izvoz u SAD postavljene na 10%, što je manje u usporedbi s drugim zemljama. Ipak, zabrinutost ostaje, posebno u automobilskoj industriji.

Pregovori o trgovinskom sporazumu sa SAD-om su u toku, a britanski pregovarači intenzivno komuniciraju s američkim kolegama.

Indija: Strah od posljedica uz tračak nade

Indija se suočava s carinama od 26% na izvoz u SAD, što će posebno pogoditi sektore s intenzivnim radom.

To bi moglo negativno utjecati na domaću potražnju i BDP. Ipak, indijski izvoz elektronike mogao bi profitirati jer bi više carine na konkurente poput Vijetnama mogle preusmjeriti trgovinu prema Indiji. Farmaceutska industrija, koja čini najveći dio indijskog izvoza, izuzeta je iz novih carina.

Južna Afrika: Osuda i zabrinutost

Južna Afrika suočava se s carinama od 30% na izvoz u SAD, dok Lesoto ima carine od 50%. Ove mjere dolaze u trenutku kada su mnoge afričke zemlje već pogođene smanjenjem američke pomoći. Južnoafrička vlada osudila je carine kao "kaznene" i upozorila da će predstavljati prepreku trgovini i zajedničkom prosperitetu.

Ove različite reakcije odražavaju složenost i dalekosežnost utjecaja novih američkih carina na globalnu ekonomiju.

(Vijesti.ba)