Njemačka gubi 10.000 radnih mjesta mjesečno u industriji

Radno mjesto Lukasa Emeriha je na pisti frankfurtskog aerodroma. Radi za Lufthanzu kao nadzornik za utovar putničkih aviona, jer oni ne prevoze samo putnike i njihov prtljag, već i drugu robu, na primjer, poštu. Ovaj 21-godišnjak je izučio za auto-mehatroničara, ali ga je oduvijek više fascinirala avijacija nego automobili. Nakon završene obuke, prijavio se za posao u Lufthanzi, brzo stekao potrebne kvalifikacije, piše Deutsche Welle.

„Najveći izazov u ovom poslu je upravljanje vremenom – osigurati da je sve pravilno utovareno i da avion može da poleti na vrijeme. Stvarno je kul osjećaj, svi su stariji od tebe, a ti potpisuješ da je sve bezbjedno", kaže on za ARD.

Trenutno na frankfurtskom aerodromu za Luftnazu radi 120 nadzornika za utovar aviona, a plan je da ove godine bude zaposleno još 60. Lufthanza ove godine namjerava da širom svijeta zaposli oko 10.000 novih radnika u različitim oblastima - od toga više od polovine u Njemačkoj.

Međutim, Lufthanza je po tome trenutno izuzetak u Njemačkoj.

44 odsto firmi u industriji planira smanjenje broja radnih mjesta

Istraživanje Instituta nemačke privrede u Kelnu (IW) pokazuje da će ove godine samo 17 odsto kompanija zaposliti više radnika, dok 38 odsto planira smanjenje broja zaposlenih.

Posebno su loše prognoze u industriji – 44 odsto anketiranih firmi planira otpuštanja, dok samo 14 odsto predviđa nova zapošljavanja.

„To znači da će se već uočeni pad zaposlenosti u njemačkoj industriji nastaviti i ove godine", navodi IW Köln.

Broj zaposlenih u industriji do novembra 2024. je bio oko 7,4 miliona dok je 2019. iznosio skoro 7,8 miliona. To predstavlja smanjenje od oko 350.000 radnih mjesta u tom sektoru.

Gubitak „10.000 radnih mjesta mjesečno" u industriji

Enco Veber, naučnik Instituta za istraživanje tržišta rada u Nirnbergu, već duže vrijeme prati pogoršanje situacije na tržištu rada kao posljedicu ekonomske krize:

„Njemačka se nalazi u ekonomskom padu, što sada sve više utiče i na tržište rada. Nezaposlenost raste već treću godinu zaredom."

Od 2017. stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je u prosjeku bila ispod šest odsto. Prošle godine je prvi put porasla na šest procenata, dok je u januaru i februaru ove godine dostigla 6,4 odsto.

„S obzirom na ekonomsku situaciju i pad privrednog rasta, zaposlenost je i dalje na relativno stabilnom nivou", ocjenjuje Veber.

Međutim, to se, kako kaže, može pripisati tome što sektor usluga trenutno nadoknađuje gubitke radnih mjesta u industriji: „Trenutno se različite grane privrede razvijaju nejednako kao rijetko kada ranije."

Industrija je najviše pogođena krizom: „Gubimo više od 10.000 radnih mjesta mjesečno", kaže Enco Veber.

U kompanijama ZF, Kontinental, Tisenkrup i Folksvagen u narednim godinama ugroženo je oko 70.000 radnih mjesta. Pored toga i Šeffler, Porše, Boš i Ford planiraju da ukinu hiljade radnih mjesta.

Nekada se ovdje radilo do penzije

Na udaru su u poslovi poput njegovog: Pablo Ole Šmit je softverski inženjer u kompaniji ZF u Fridrihshafenu, gdje živi i radi skoro 20 godina. Sada strahuje za svoje radno mjesto. Nekada je bilo gotovo nezamislivo da neko napusti ZF prije penzije.

Prema informacijama Handelsblata, njemački proizvođač auto-dijelova ZF, drugi po veličini u zemlji, razmatra potpuno odvajanje sektora „Elektrifikovane pogonske tehnologije", interno nazvanog E-Divizija. Odvajanje ovog sektora pogodilo bi više od 32.000 zaposlenih odnosno svakog petog zaposlenog.

„Moja partnerka i ja radimo u E-diviziji, tako da sada oboje strahujemo za posao. Uskoro ću napuniti 50 godina. Pitam se kakva mi je perspektiva da nađem dobar posao", kaže u razgovoru za ARD.

Nedostatak stručne radne snage u Njemačkoj - opada

Posebno jer je i za visokokvalifikovane radnike sve teže pronaći posao – nedostatak stručne radne snage u industriji opada.

Prema istraživanju ifo instituta, u januaru 2025. samo 18 odsto industrijskih preduzeća prijavilo je manjak stručnjaka, dok je u trećem kvartalu 2022. taj procenat iznosio 44,5 odsto.

Generalno gledano, nestašica kvalifikovanih radnika u Njemačkoj se smanjuje. Dok je u trećem kvartalu 2022. gotovo polovina svih kompanija imala poteškoće u pronalaženju kvalifikovane radne snage, u januaru 2025. taj procenat pao je na 28,3 odsto. U sektoru usluga potreba je i dalje iznad prosjeka – iznosi 35,1 odsto.

Enco Veber naglašava da to nije samo posljedica problema postojećih kompanija: „Broj novih radnih mjesta nikada nije bio niži. Osnivanje novih preduzeća u industriji nikada nije bilo na ovako niskom nivou. Nove investicije padaju već godinama."

Vojna industrija cvjeta

Postoje, međutim, i izuzeci – prije svega vojna industrija, koja doživljava procvat. Najveći njemački proizvođač oružja, Rajnmetal, povećao je prihode za više od 30 odsto u prvih devet mjeseci tekuće poslovne godine. Dva pogona u kojima se trenutno proizvode civilne komponente za vozila uskoro bi mogla preći na proizvodnju za vojnu industriju.

Neki bivši zaposleni u ZF-u već su pronašli nova radna mjesta u vojnoj industriji.

Za Pabla Ole Šmita to ipak nije opcija. Ipak, razumije kolege koji su otišli, jer se kriza u ZF-u već osjeća i u njihovim primanjima.

„Prvi finansijski rezovi su već počeli: bio sam zaposlen na ugovor od 40 sati sedmično, ali je taj ugovor već ukinut i smanjen na 35 sati."

Kao što je smanjena radna sedmica, tako su smanjena i primanja - sada mu je plata manja za oko 14 posto.

Industrijski radnici i dalje među bolje plaćenima

I pored već osjetnih finansijskih rezova, radnici u industrijskim preduzećima i dalje spadaju među bolje plaćene. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u aprilu 2024. zaposleni s punim radnim vremenom u Njemačkoj u prosjeku su zarađivali 4.634 eura bruto mjesečno dok su u industriji plate bile 100 eura veće.

Nešto niže zarade su u uslužnim delatnostima, poput ugostiteljstva ili saobraćajnog sektora, gdje je prosječna bruto plata bila 30 eura manja od prosječne, odnosno 130 eura manja u odnosu na prosjek u industriji.

(Vijesti.ba)