Gubitak glečera prijeti opskrbi hranom i vodom za 2 milijarde ljudi

Povlačenje glečera prijeti opskrbi hranom i vodom za 2 milijarde ljudi širom svijeta, upozorio je UN, jer trenutne "neviđene" brzine topljenja mogu imati nepredvidljive posljedice.

Dvije trećine sve poljoprivrede koja se navodnjava na svijetu vjerojatno će biti na neki način pogođene povlačenjem glečera i smanjenjem snijega u planinskim područjima, što je uzrokovano klimatskom krizom, navodi se u izvještaju UNESCO-a.

Više od milijardu ljudi živi u planinskim područjima, a od tih ljudi u zemljama u razvoju, do polovice već doživljava nesigurnost hrane. To će vjerojatno pogoršati situaciju, budući da je proizvodnja hrane u tim područjima ovisna o vodama iz planinskih rijeka, topljenju snijega i glečera, prema izvještaju Svjetske organizacije za vodu 2025.

Razvijene zemlje također su u opasnosti: primjerice, u SAD-u, sliv rijeke Colorado suočava se s dugotrajnom sušom od 2000. godine, a više temperature znače da se veći dio padavina pretvara u kišu, koja brže otječe nego planinski snijeg, pogoršavajući uvjete suše, piše Guardian.

Audrey Azoulay, generalna direktorica UNESCO-a, izjavila je: "Bez obzira na to gdje živimo, svi smo na neki način ovisni o planinama i glečerima. Ali ovi prirodni vodeni tornjevi suočavaju se s neposrednom opasnošću. Ovaj izvještaj pokazuje hitnu potrebu za djelovanjem."

Stopa promjena glečera najgora je ikad zabilježena, prema odvojenom istraživanju Svjetske meteorološke organizacije, koja je ovog tjedna objavila svoj godišnji izvještaj o stanju klime. Najveći trogodišnji gubitak mase glečera u povijesti dogodio se u posljednje tri godine, a među najpogođenijim područjima su Norveška, Švedska, Svalbard i tropski Andi.

Istočna Afrika izgubila je 80% svojih glečera na nekim mjestima, a u Andama je od 1998. godine otopljeno između trećine i polovice glečera. Glečeri u Alpama i Pirinejima, najpogođeniji u Europi, smanjeni su za oko 40% u otprilike istom razdoblju.

Pad glečera imao je dodatne posljedice, rekao je Abou Amani, direktor odjela za vodene znanosti u UNESCO-u, jer gubitak leda zamjenjuje reflektirajući površinu tamnim tlom koje apsorbira toplinu. "Topljenje glečera ima utjecaj na refleksivnost [sunčeve] radijacije i to će utjecati na cijeli klimatski sustav", upozorio je.

Također će doći do većeg broja lavina, jer kiša koja pada na snijeg glavni je faktor u nastanku lavina. Voda koja se nakuplja iz topljenja glečera također se može osloboditi, izazivajući iznenadne poplave u dolinama ili za ljude koji žive niže na padinama. Permafrost također se topi, otpuštajući metan iz planinskog tla koje otkrivaju otopljeni glečeri.

Prethodna studija, objavljena prošlog mjeseca u recenziranom časopisu Nature, otkrila je da bi polovica globalne mase glečera mogla biti izgubljena do kraja ovog stoljeća ako se globalno zagrijavanje ne zaustavi. Alex Brisbourne, glacijalni geofizičar Britanske antarktičke službe, rekao je: "Planinski glečeri sadrže neke od najvećih slatkovodnih rezervoara na Zemlji. Otvorena voda koja se otpušta tijekom ljeta pruža vodu za milijardu ljudi i podržava ogromnu količinu industrije i poljoprivrede. Utjecaj [takvog topljenja] osjetit će se daleko izvan onih koji su odmah nizvodno od glečera."

Ovi utjecaji dolaze u vrijeme kada su mnogi izvori hrane već pod velikim stresom. Alvaro Lario, predsjednik Međunarodnog fonda za poljoprivijski razvoj (Ifad) i predsjednik UN-Water-a, pozvao je na veću podršku ljudima koji žive u planinskim područjima koja su pogođena. "Voda teče nizbrdo, ali nesigurnost hrane raste uzbrdo. Planine osiguravaju 60% naše slatke vode, ali zajednice koje čuvaju ove vitalne resurse među najnesigurnijima su kada je riječ o hrani", rekao je.

"Moramo ulagati u njihovu otpornost kako bismo zaštitili glečere, rijeke i zajedničku budućnost za sve nas."

(Vijesti.ba)