Kako je Izrael odlučio vratiti se u rat i koliko bi daleko mogao ići?

Rekao je da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu održao iznenadni sastanak sa šefovima sigurnosnih službi u sjedištu Ministarstva odbrane u Tel Avivu, kada je dato konačno odobrenje za napad.

Izrael je u utorak ranom zorom nastavio agresiju na Pojas Gaze serijom intenzivnih zračnih napada, koji su do sada rezultirali smrću najmanje 400 osoba i desecima ranjenih, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi.

Karam je objasnio da je u subotu Kabinet razmatrao mogućnost nastavka rata i odlučio ovlastiti Netanyahua i njegovog ministra odbrane Yisraela Katza da donesu odluku i odrede pravi trenutak.

Lista ciljeva

Osvrnuo se na to da ciljanje terenskih komandanata u Gazi i istaknutih ličnosti Palestinske uprave potvrđuje da je izraelska vojska unaprijed pripremila „listu ciljeva“ za ovu agresiju, što ukazuje na to da Izrael već nekoliko sedmica priprema realizaciju ove operacije.

Istakao je da je Izrael od početka krize nastojao spriječiti prelazak iz prve u drugu fazu sporazuma o prekidu vatre jer želi postići političke i vojne dobitke kroz eskalaciju napada.

Dodao je da se izraelska vojska nije ograničila samo na zračne napade, već prijeti da će proširiti vojne operacije artiljerijskim granatiranjem i kopnenim operacijama s obzirom na to da su izraelske snage prisutne u tampon zonama u Pojasu Gaze i da su gusto raspoređene oko Pojasa.

Pojasnio je da je izraelska vojska zadržala tri vojne divizije oko Pojasa Gaze, koje bi mogle biti pojačane rezervnim snagama ako odluči pokrenuti kopnenu operaciju velikih razmjera.

Trenutna stopa mobilizacije rezervnih snaga ne prelazi 80 posto potrebnog broja, rekao je, što pokazuje da je sposobnost vojske da mobilizira svoje snage smanjena u odnosu na početak rata oktobra 2023. godine, kada je stopa mobilizacije bila veća od 130 posto.

Različite procjene

Kada je riječ o tome koliko bi daleko ova operacija mogla otići, Karam je rekao da postoje različite procjene. Neki smatraju da će operacija biti vremenski ograničena i da ima za cilj pritisak na palestinski otpor i posrednike kako bi se ispunili zahtjevi Izraela u sporazumu o razmjeni zarobljenika ili kako bi se produžila prva faza sporazuma.

S druge strane, nije isključeno da bi situacija mogla eskalirati u rat velikih razmjera, uključujući kopnenu invaziju na neka područja iz kojih se izraelska vojska povukla u prethodnim sedmicama.

Karam je napomenuo da je ova eskalacija došla usljed rastućeg bijesa unutar Izraela, posebno među porodicama izraelskih zarobljenika. Klub porodica zarobljenika je izdao oštro saopćenje u kojem je optužio Vladu da je napustila njihove bližnje i izložila njihove živote opasnosti, iako je prvobitni sporazum omogućavao povratak svih zarobljenika živih.

Također je ukazao na eskalaciju kritika u političkim krugovima, gdje je lider Stranke demokrata Yair Golan napao Netanyahuovu vladu, optužujući ga da je ugrozio Izrael samo da bi spasio svoju političku budućnost, što se poklapa sa stavovima određenog broja opozicionih lidera, koji kažu da Netanyahu koristi rat za očuvanje vlasti.

Početkom marta okončana je prva faza sporazuma o prekidu vatre u Gazi, koja je trajala 42 dana, a Izrael je odbio ulazak u drugu fazu i okončanje rata, koji je od 7. oktobra 2023. godine odnio više od 40.000 života, prenosi Aljazeera.

(Vijesti.ba)