Armenija i Azerbajdžan dogovorili nacrt mirovnog sporazuma, čeka se potpis

Baku i Erevan vodili su dva rata za kontrolu nad azerbajdžanskim područjem Karabahom naseljenim Armencima, na kraju Sovjetskog Saveza i ponovno 2020., prije nego što je Azerbajdžan zauzeo cijelo područje u 24-satnoj ofanzivi u septembru 2023.

Obje su zemlje u više navrata saopćile da je sveobuhvatni mirovni sporazum za okončanje njihovog dugotrajnog sukoba nadohvat ruke, ali prethodni razgovori nisu uspjeli postići konsenzus o nacrtu sporazuma.

U petak su dvije zemlje saopćile da su završile razgovore o rješavanju sukoba, pri čemu su se obje strane složile oko teksta mogućeg sporazuma.

- Nacrt armensko-azerbajdžanskog mirovnog sporazuma je dogovoren i čeka potpisivanje - naveo je Pashinyan u četvrtak u postu na Telegramu engleskom jeziku.

- Predlažem azerbajdžanskom predsjedniku Ilhamu Alijevu da započnu zajedničke konsultacije o potpisivanju dogovorenog nacrta mirovnog sporazuma - dodao je.

Dogovor o normalizaciji odnosa bio bi veliki napredak u regiji u kojoj se Rusija, Evropska unija, Sjedinjene Države i Turska bore za uticaj.

Baku je jasno izrazio svoja očekivanja da Armenija iz svog ustava ukloni referencu na svoju deklaraciju o nezavisnosti iz 1991., kojom se potvrđuje teritorijalne pretenzije nad Karabahom.

Svaki ustavni amandman zahtijevao bi nacionalni referendum koji bi mogao dodatno odgoditi finalizaciju ugovora.

Pashinyan je priznao suverenitet Bakua nad Karabahom nakon tri decenije armenske separatističke vladavine, potez koji se smatra ključnim prvim korakom prema normalizaciji odnosa.

Armenija je također prošle godine vratila Azerbejdžanu četiri pogranična sela koja je zauzela decenijama ranije.

Gotovo svi etnički Armenci -- više od 100.000 ljudi - pobjegli su iz Karabaha nakon što ga je preuzeo Baku.

Washington, Bruxelles i evropski čelnici poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona pozdravili su napredak. Svi su oni pokušali igrati posredničku ulogu u raznim fazama sukoba.

(Vijesti.ba/FENA)