Politico: Evropa zatvara vrata Amerikancima kolosalnim planom odbrane

Iz planova je zasad izostavljena i Velika Britanija.

"Moramo kupovati više europskog. Jer to znači jačanje evropske odbrambene tehnološke i industrijske baze", rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavljujući program "Spremnost 2030."

U nastojanju da ojača veze sa saveznicima, Bruxelles je u program uključio zemlje poput Južne Koreje i Japana te Evropsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA). U konačnici Evropa bi na odbranu mogla potrošiti čak 800 milijardi eura.

"Ne trebamo gledati samo na Rusiju kao prijetnju, već promatrati i globalne geopolitičke situacije i gdje će Amerikanci usmjeriti svoju stratešku pažnju", rekao je novinarima europski povjerenik za odbranu Andrius Kubilius.

Posljednjih godina oko dvije trećine narudžbi EU-a za obranu otišlo je američkim odbrambenim firmama.

Komisija je predstavila svoj dugoročni prijedlog odbrambene politike, poznat kao "bijela knjiga" te niz zakonskih prijedloga s ciljem da zemljama olakšaju povećanje vojne potrošnje i stvore cjelovitije odbrambeno tržište.

"Ne radimo ovo da bismo krenuli u rat, već da bismo se pripremili za najgore i odbranili mir u Evropi", rekla je 'evropska ministrica vanjskih poslova' Kaja Kallas.

Ruska prijetnja glavni je pokretač jačanja evropskog vojno-industrijskog kompleksa, ali i potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa potiču Evropu da bude brza.

Opasnost od prevelikog oslanjanja na Ameriku naglašena je Trumpovom iznenadnom odlukom da potkopa savezničku Ukrajinu obustavljanjem isporuka oružja i razmjene obavještajnih podataka kako bi izvršio pritisak na Kijev da prihvati mirovne pregovore s Rusijom.

Najkonkretniji prijedlog je obećanje Komisije da će posuditi do 150 milijardi eura zemljama članicama koje će se potrošiti na odbranu u okviru takozvanog instrumenta SAFE. Iako će zajmovi biti dostupni samo zemljama EU, prijateljske države izvan bloka također mogu učestvovati u zajedničkoj nabavi oružja.

Zajednička nabava prema prijedlogu SAFE otvorena je za Ukrajinu, Norvešku, Švicarsku, Island i Lihtenštajn iz EFTA-e te za “zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, kao i treće zemlje s kojima je EU sklopio Partnerstvo za sigurnost i obranu.”

Do kraja januara EU je imao šest odbrambenih i sigurnosnih partnerstava: s Norveškom, Moldavijom, Južnom Korejom, Japanom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Turska i Srbija, kao zemlje kandidati za članstvo u EU, također bi se potencijalno mogle pridružiti.

To iz priče izostavlja SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo - iako bi se status Britanije mogao promijeniti.

"Radimo na ovom odbrambenom i sigurnosnom partnerstvu s Velikom Britanijom. Zaista se nadam da ćemo za majski samit imati rezultate", rekla je Kallas.

Kanada je također jasno dala do znanja da želi čvršće sigurnosne odnose s EU-om. Komisija je jučer također predložila veću odbrambenu saradnju s Australijom, Novim Zelandom i Indijom.

"Postoji mnogo zahtjeva diljem svijeta za saradnju s nama", rekao je visoki zvaničnik EU-a. Povlašteni tretman za evropske firme je pokušaj da se udovolji Francuskoj, jednom od vodećih evropskih proizvođača oružja.

U daljnjem pokušaju 'zavrtanja' kompanija izvan EU-a, sporazum zabranjuje stranim zemljama pristup povjerljivim informacijama.

Također postavlja minimalni prag prema kojem 65 posto komponenata koje ispunjavaju uvjete za financiranje moraju biti evropske, a ta definicija uključuje Ukrajinu i Norvešku.

Planirani fond isključio je oružane sisteme u kojima država nečlanica EU-a ima ovlasti za projektiranje, odnosno kontrolu njihove konstrukcije ili upotrebe. Čini se da to obuhvaća većinu zajedničkih projekata proizvodnje američke vojne opreme u EU.

Zajmovima će se financirati zajednički projekti dviju ili više članica u pokušaju stvaranja odbrambene industrije širom EU-a.
“Uklanjamo fragmentaciju upravo tako što potičemo države članice da se udruže” i kupuju isto oružje po boljoj cijeni, rekao je zvaničnik EU-a.

U pokušaju da odmah pokrene kupovinu oružja, Komisija će dopustiti zemljama EU-a da daju pojedinačne narudžbe u prvih 12 mjeseci.

Planovi objavljeni jučer također omogućuju zemljama članicama EU da zaobiđu stroga proračunska ograničenja bloka. Moći će premašiti ograničenje javne potrošnje EU-a do najviše 1,5 posto BDP-a u razdoblju od četiri godine.

Rok za traženje zajmova je 30. juna 2027., a zemlje mogu dobiti gotovinu do kraja 2030. Zajmove Komisiji moraju vratiti u roku od 45 godina.

(Vijesti.ba / HINA)