Azerbejdžan optužio armenske snage: Pucale su na naše položaje

Azerbajdžansko ministarstvo odbrane objavilo je u saopćenju da su armenske snage otvorile vatru iz lakog oružja jutros iz područja Goris. Nije dao više detalja. Armensko ministarstvo odbrane saopćilo je da je izjava iz Azerbajdžana neistinita.

Baku i Erevan saopćili su u četvrtak da su se složili oko teksta mirovnog sporazuma za okončanje gotovo četiri decenije sukoba između zemalja Južnog Kavkaza, iznenadnog pomaka u isprekidanom i često gorkom mirovnom procesu.

Vremenski okvir za potpisivanje sporazuma je neizvjestan jer je Azerbajdžan poručio da je preduvjet za to promjena ustava Armenije.

Armenija poriče takve tvrdnje, ali je premijer Nikol Pašinjan nekoliko puta u posljednjih mjeseci rekao da se temeljni dokument zemlje treba izmijeniti i pozvao na referendum kako bi se to učinilo. Datum još nije određen.

Dvije postsovjetske države vodile su niz ratova od kasnih 1980-ih kada se Nagorno-Karabah, azerbajdžanska regija koja je u to vrijeme imala većinom etničko armensko stanovništvo, odvojila od Azerbajdžana uz podršku Armenije.

Izbijanje neprijateljstava u kasnim 1980-ima potaklo je masovno protjerivanje stotina hiljada većinom muslimanskih Azera iz Armenije te Armenaca, većinom kršćana, iz Azerbajdžana. Mirovni pregovori počeli su nakon što je Azerbajdžan silom vratio Nagorno-Karabah u septembru 2023., što je natjeralo gotovo svih 100.000 Armenaca s tog područja da pobjegnu u Armeniju.

Obje strane naglasile su da žele potpisati sporazum o okončanju dugotrajnog sukoba, ali napredak je bio spor, a odnosi napeti. Njihova zajednička granica duga 1000 kilometara zatvorena je i snažno militarizirana.

(Vijesti.ba / HINA)