Danas sastanak 30 evropskih NATO članica u Parizu

Više od tri godine otkako je Rusija napala susjednu Ukrajinu, Evropa se bori da ojača svoju odbranu i oslobodi se ovisnosti o Sjedinjenim Državama.

Ovi potezi dolaze u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump narušava transatlantsko savezništvo i traži približavanje Moskvi.

Trump je obnovio komunikaciju sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom i kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, što je izazvalo strahovanja u Kijevu i među evropskim saveznicima da bi američki čelnik mogao pokušati prisiliti Ukrajinu da prihvati nagodbu koja ide u prilog Rusiji.

Trump je također obustavio vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom.

Ukrajina je u utorak, u razgovorima s američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji, trebala predložiti zračni i pomorski prekid vatre s Rusijom, saopćio je ukrajinski zvaničnik.

Pariški sastanak načelnika štabova iz 30 evropskih članica NATO-a - uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Tursku - održat će se istog dana, saopćila je francuska vojska.

Predsjednik Emmanuel Macron obratit će se sastanku za koji je naveo da se održava u tijesnoj koordinaciji s vojnim zapovjedništvom NATO-a.

Macron i britanski premijer Keir Starmer predvode napore za formiranje takozvane "koalicije voljnih" za provođenje konačnog prekida vatre u Ukrajini.

Ministri odbrane pet glavnih evropskih vojnih sila - Francuske, Britanije, Njemačke, Italije i Poljske - tada će se sastati u glavnom gradu Francuske u srijedu.

Ti će razgovori biti usmjereni na "nužno ponovno naoružavanje Evrope" i vojnu podršku Ukrajini, saopćio je jedan od pomoćnika francuskog ministra odbrane.

Starmer će zauzvrat u subotu biti domaćin virtualnih razgovora s čelnicima “zemalja voljnih” pomoći u podršci primirju, saopćio je njegov ured.

Macron je prošle sedmice saopćio da će sve evropske trupe u Ukrajini biti raspoređene tek "nakon što se potpiše mirovni sporazum, kako bi se zagarantirailo njegovo potpuno poštovanje".

Također je kazao da bi bio spreman razgovarati o proširenju francuskog nuklearnog odvraćanja na eropske partnere.

Turska, s drugom najvećom vojskom NATO-a nakon Sjedinjenih Država i pristupom obali Crnog mora, želi igrati ključnu ulogu u sigurnosti Evrope nakon što se Washington okrenuo od regije.

Njen predsjednik, Recep Tayyip Erdogan, podržao je poziv Zelenskog na zračno i pomorsko primirje, prenosi AFP.

(Vijesti.ba / Fena)