Zašto su Saudijska Arabija i Katar često domaćini mirovnih pregovora zaraćenih strana

Ova zemlja je odabrana zbog čvrstih odnosa koje njen de fakto vladar prestolonasljednik Muhamed bin Salman ima i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Saudijska vlada kaže da će voditi aktivnu ulogu kao posrednik između zaraćenih strana.

Mali susjed Saudijske Arabije Katar također je postao svjetski poznati mirotvorac u posljednje dvije decenije.

Odigrao je ključnu ulogu u posredovanju u aktuelnom primirju u Gazi između Izraela i Hamasa, i pomogao da dođe do brojnih drugih prekida vatre prije toga.

Zbog čega se onda ove arapske zemlje, koje se graniče, odlučuju da budu međunarodni mirovni posrednici i da li je to dovelo do bilo kakve zle krvi između njih?

Saudijska Arabija je preuzela ulogu mirovnog posrednika nakon nekoliko godina koje je karakterisao agresivniji pristup.

Ona je, naime, 2015. godine intervenisala u jemenskom građanskom ratu da bi podržala vladu, vršeći vazdušne udare i artiljerijske napade na pobunjene Hute.

Godine 2017, libanska vlada je optužila Saudijsku Arabiju za zadržavanje libanskog premijera Saida al-Haririja u pokušaju da ga natjera da podnese ostavku.

Vladini agenti ubili su 2018. godine novinara Jamala Kashogija, istaknutog kritičara saudijskih vlasti, u ambasadi Saudijske Arabije u Istanbulu.

"Rano liderstvo Muhameda bin Salmana donijelo je konfrontaciju", kaže doktor Paul Sejlem sa Bliskoistočnog instituta u Vašingtonu, u SAD.

"Međutim, vođstvo je shvatilo da može da prođe bolje ako posreduje u mirovnim pregovorima umjesto da eskalira sukobe", rekao je on za BBC.

Saudijska Arabija posreduje u mirovnim pregovorima uglavnom da bi učvrstila stabilnost na Bliskom istoku, kaže Elizabeth Dent iz Vašingtonskog instituta, američke ekspertske grupe specijalizovane za bliskoistočna pitanja.

"To je važan dio njene strategije - da okonča zavisnost od izvoza nafte i da privuče strane kompanije kako bi došle i pomogle u razvoju novih ekonomskih sektora", rekla je ona za BBC.

Historijat Saudijske Arabije kao mirotvorca na Bliskom istoku seže unazad nekoliko decenija.

Godine 1989, ona je posredovala u pregovorima između zaraćenih strana u Libanu, što je dovelo do Taifskog sporazuma i prekida vatre 1990. godine.

Time je okončan građanski rat, koji je trajao 15 godina u ovoj zemlji zemlji.

Godine 2007, Saudijska Arabija je posredovala u Sporazumu u Meki, kojim su okončana neprijateljstva između palestinskih grupa Hamas i Fatah.

Nedavno je, sa prestolonasljednikom Muhamedom bin Salmanom kao vladarom, Saudijska Arabija ponovo preuzela ulogu mirotvorca.

Od 2022. godine, počela je da održava pregovore sa Hutima u Jemenu da bi pokušala da postigne primirje tamo.

Saudijska Arabija je takođe izdejstvovala sporazum iz 2022. Rusije i Ukrajine prema kojem je više od 250 ratnih zarobljenika zatočenih u sukobu dvije zemlje bilo vraćeno njihovim stranama.

Katar je bio ključni posrednik u timu nacija, zajedno sa Egiptom i SAD, koji je uspio da posreduje u postizanju primirja između Izraela i Hamasa u januaru 2025. godine.

Katar je 2020. posredovao u mirovnom sporazumu između talibana i SAD radi okončanja 18-godišnjeg rata u Avganistanu, kada su SAD i njihovi saveznici povukli snage, a talibani preuzeli kontrolu nad zemljom.

Ova zemlja je 2010. godine posedovala u primirju između vlade i Huta u Jemenu (koje je u međuvremenu propalo).

Također je posredovala u mirovnim sporazumima u Africi.

Jedan od njih je bio prekid vatre 2022. godine između vlade Čada i desetine opozicionih grupa.

Drugi je bio mirovni sporazum iz 2010. godine između sudanske vlade i oružanih grupa u zapadnoj pokrajini Darfur.

Godine 2008, posredovao je u sporazumu između rivalskih frakcija u Libanu, kada su neprijateljstva između njih pretila da se rasplamsaju u novi građanski rat.

Zašto Katar želi da bude mirovni posrednik?

Katar je počeo da traži istaknutu ulogu kao mirovni posrednik pod Hamadom bin Kalifom al-Tanijem, koji je postao emir ove zemlje 1995. godine (i bio na vlasti do 2013. godine).

Ključni razlog za ovo je da je Katar želio da razvije rezerve gasa u Zalivu zvane polje Sjeverni Dome i Južni Pars, otkriveno 1990. godine.

Zato što se polje širilo teritorijalnim vodama Katara i Irana, Kataru je bilo potrebno da sarađuje sa Iranom da bi to postigao, iako je Iran u to vrijeme bio neprijatelj Saudijske Arabije, kaže doktor H.A. Helijer iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi u Londonu, u Velikoj Britaniji.

"Kad je Katar otkrio vlastito polje gasa, shvatio je da mora da utre stazu sebi", kaže on za BBC.

Odlučio se za ulogu mirovnog posrednika, kaže on, zato što "kad imate široko rasprostranjene pozitivne odnose sa mnogim zemljama to stvara mrežu zemalja koje mogu da vam pomognu i podrže vas."

Uloga Katara kao mirovnog posrednika upisana je u ustav usvojen 2004. godine.

"Katar je izabrao međunarodno posredovanje kao jedan od nacionalnih brendova i identifikovao se kao zemlja koju drugi mogu da koriste", kaže doktor Sejlem.

Po čemu se Saudijska Arabija i Katar razlikuju kao mirovni posrednici?

Katar je često biran kao zemlja za posredovanje u mirovnim sporazumima zato što održava veze sa grupama sa kojima Saudijska Arabija i drugi ne žele da imaju posla.

"Katar nema istu duboku antipatiju prema islamističkim grupama, kao što su Muslimansko bratstvo, Hamas i talibani, kao što Saudijci imaju", kaže doktor Sejlem.

On kaže da su veze koje je Katar gajio sa talibanima pomogle da se premosti jaz između njih i SAD, a veze koje je gajio i sa Hamasom i sa Izraelom pomogle su da posreduje u skorašnjem primirju između te dvije strane.

"Saudijska Arabija radi sa ortodoksnim slučajevima i igračima, Katar sa neortodoksnim", kaže Dent.

Međutim, Katar je ugrozio odnose sa Saudijskom Arabijom podržavši grupe kao što je Muslimansko bratstvo, koje saudijska vlada doživljava kao prijetnju po vlastitu vladavinu.

"U Arapskom proljeću iz 2010. i 2011. godine, Katar je pružio nedvosmislenu podršku opozicionim grupama u zemljama kao što su Sirija i Libija", kaže Dent.

To je dovelo do "zalivskog raskola" iz 2017. godine, kad su Saudijska Arabija i druge bliskoistočne države prekinule sve odnose sa Katarom.

"Poslije raskola, Katar se nije previše isticao u kontaktima sa ekstremističkim grupama, a da prethodno ne pita susjede za dozvolu", kaže Dent.

I Katar i Saudijska Arabija se ne sukobljavaju oko toga ko će posredovati u mirovnim sporazumima, kaže doktor Heljer.

"Katar danas ne želi da se nadmeće sa Saudijskom Arabijom, a Saudijska Arabija ne želi da preuzme nijedan od Katarovih ranijih slučajeva", kaže on.

"Nažalost, još uvijek ima sasvim dovoljno sukoba u svijetu da i jedan i drugi imaju pune ruke posla."

(Vijesti.ba)