Njemačke vlasti predstavile plan ekonomskog oporavka, spominjali i Balkan

Oni su blizu postizanja koalicionog ugovora, kojim će biti definisani potezi u naredne četiri godine. Grubo gledano, mjere su svrstane u pet grupa, a prva se odnosi na finansiranje, kojim je predviđeno značajno povećanje sredstava za naoružanje, dok će dodatnih 500 milijardi evra biti uloženo u specijalni infrastrukturni fond. Savezne pokrajine će moći da se zaduže do 0,35 odsto bruto domaćeg proizvoda, a ubrzanje planiranja i nabavki biće omogućeno posebnim zakonom. Formiraće se ekspertska komisija za reformu pravila o dugu, a planirane su i mjere štednje, iako detalji nisu navedeni.

Druga grupa mjera odnosi se na jačanje privrede, a tu se planira smanjenje poreza na struju za najmanje pet centi po kilovat-času, kao i da se poveća potencijal proizvodnje električne energije iz svih raspoloživih izvora. Industrije sa visokim energetskim zahtjevima treba da postanu karbon-neutralne, dok će strateške industrije, poput proizvodnje poluprovodnika i farmaceutske industrije, biti ojačane. Automobilska industrija će ostati ključna, uz subvencije za električna vozila. Planiraju se poreske reforme za rasterećenje srednje klase i podsticaji za investicije. PDV na hranu u ugostiteljstvu biće trajno smanjen na sedam odsto, a refundacija akciza na dizel za poljoprivredu u potpunosti vraćena.

Kada je riječ o segmentu rada i socijalne politike, naknada za nezaposlene će biti reformisana u osnovnu socijalnu sigurnost za nezaposlene, uz pojačane sankcije za odbijanje rada. Minimalna plata će do 2026. porasti na 15 evra, a ugovori o radu će biti jače regulisani. Radno vreme će se ubuduće obračunavati na nedeljnom nivou umjesto dnevnom, a prekovremeni rad će biti oslobođen poreza. Planira se osnaživanje penzionog sistema, dok će radnici u penziji moći da zarade do 2.000 evra mjesečno bez poreza. Pojačava se i inkluzija kroz poboljšanje pristupačnosti javnog prostora.

Važna oblast odnosi se na migracije, a planirano je uvođenje ograničavanja migracija u zakon o boravku, a povratak odbijenih zahtjeva biće intenziviran u saradnji sa susjednim državama. Kvota za uvoz radnika sa zapadnog Balkana biće smanjena sa 50 na 25 hiljada, ali će se, istovremeno, olakšati useljavanje kvalifikovanih radnika. Dobrovoljni programi prihvata migranata će se postepeno ukidati, a novi neće biti pokretani. Suspenzija porodičnog spajanja i povećanje broja deportacija su dio strategije.

Među ostalim mjerama predviđena je velika reforma sistema njege starijih i nemoćnih osoba, građevinski sektor će biti stimulisan, dok sudbina "Njemačke karte" za javni prevoz ostaje neizvjesna. Planira se poboljšanje saobraćajne infrastrukture prema istočnim susjedima Njemačke. Takođe, unaprijediće se prilike za djecu kroz ranu dijagnostiku i podršku u učenju jezika u vrtićima i školama.

(Vijesti.ba / Fena)