Najveći ledeni brijeg na svijetu se nasukao na ostrvo na kojem živi na milione pingvina

Ledeni brijeg, koji je oko dva puta veći od Londona, zaglavio se i trebalo bi da počne da se razbija na jugozapadnoj obali ostrva, piše BBC.

Ribari se plaše da će biti primorani da se bore sa ogromnim komadima leda, a to bi moglo uticati na neke vrste pingvina koji se hrane u tom području.

Ali naučnici na Antarktiku kažu da su ogromne količine hranljivih materija sačuvane unutar leda i da bi, kako se topi, mogao da izazove bujanje života u okeanu.

„To je kao da bacite hranljivu bombu usred prazne pustinje", kaže profesorka Nadine Johnston, naučnica iz Instituta Britansko istraživanje Antarktika (BAS)

„Ako se raspadne, nastali ledeni brijegovi će verovatno predstavljati opasnost za brodove i mogli bi da ograniče pristup plovila lokalnim ribolovnim terenima, rekao je ekolog Mark Belchier.

Nasukavanje je najnoviji obrt u skoro 40-godišnjoj priči koja je počela kada se veliki komad leda odlomio 1986. godine.

Pratili smo njegovu rutu na satelitskim slikama od decembra kada je konačno izašao iz okeanskog vrtloga gdje je bio zaglavljen.

Dok se kretao na sjever kroz toplije vode, ostao je netaknut.

Nekoliko dana se čak činilo da se vrti na jednom mjestu, prije nego što je sredinom februara ubrzao putovanje, prelazeći oko 30 km dnevno.

„Budućnost svih ledenih bregova je nestanak. Veoma je iznenađujuće vidjeti da je A23a opstao ovako dugo i da je izgubio samo jednu četvrtinu površine", rekao je profesor Huw Griffiths, govoreći za BBC News sa polarnog istraživačkog broda koji je trenutno na Antarktiku.

U subotu je ledeni kolos visok 300 metara udario u kopneni pojas od oko 80 kilometara od kopna i sada se čini da je zaglavljen.

„Vjerovatno će ostati manje-više tamo gdje jeste, dok se komadi ne odlome", kaže profesor Andrew Meijers iz Instituta Britansko istraživanje Antarktika (BAS).

Ipak, brijeg se znatno osipa. Nekada veličine 3.900 kvadratnih kilometara, stalno se smanjuje zbog ogromne količine vode, dok se kreće po toplijim morima.

Sada se njegova veličina procjenjuje na 3.234 kvadratnih kilometara.

„Umjesto velike, čiste netaknute kocke leda, ispod ivica proviruju pećine", kaže profesor Meiers.

„Ako je led nagrižen solju – otpast će pod pritiskom i možda otploviti negde pliće", dodaje profesor.

Ali tamo gdje led dodiruje kopno, postoje hiljade sićušnih stvorenja poput korala, morskih puževa i sunđera.

„Cijeli njihov univerzum je razrušen masivnom pločom leda koja struže duž morskog dna", kaže profesor Griffits.

To je kratkoročno katastrofalno za ove vrste, ali kaže da je to prirodni dio životnog ciklusa.

„Uništava nešto na jednom mestu, a na drugim mjestima obezbeđuje hranljive materije", dodaje on.

Postojali su strahovi za veća stvorenja na ostrvima.

Godine 2004. santa leda u oblasti zvanoj Rosovo more pospešila je razmnožavanja pingvina, što je dovelo do brojnih smrti.

Ali stručnjaci sada misle da će većina ptica i životinja Južne Georgije izbjeći tu sudbinu.

Pingvini koji se hrane na dijelu kopna gdje je ledeni brijeg zaglavio mogu biti pogođeni, kaže Peter Fretwell iz Instituta Britansko istraživanje Antarktika (BAS).

Ledeni brijeg otapa slatku vodu u slanu vodu, smanjujući količinu hrane, uključujući i male rakove koji jedu pingvini.

Ptice bi mogle da se presele na druga mesta u potrazi za hranom, objašnjava on, ali to bi ih stavilo u konkurenciju sa drugim stvorenjima.

Led bi mogao da blokira luke ili poremeti plovidbu kada ribolovna sezona počne u aprilu.

„Morat ćemo sigurno da se borimo sa A23a", kaže Andrew Newman iz Argos Froyanesa.

Naučnici koji trenutno rade na Antarktiku također otkrivaju nevjerovatan doprinos koji sante leda daju životu u okeanu.

Profesori Grigfits i Johnston rade na brodu i prikupljaju dokaze o protoku hranljivih materija iz leda na Antarktiku širom Zemlje.

Čestice i hranljive materije iz cijelog svijeta bivaju zarobljene u ledu, koji se zatim polako ispušta u okean, objašnjavaju naučnici.

„Bez leda ne bismo imali ove ekosisteme. Oni su jedni od najproduktivnijih na svetu i podržavaju ogroman broj vrsta i pojedinačnih životinja, i hrane najveće životinje na svetu poput plavog kita", kaže profesor Griffits.

Znak da je ovo oslobađanje hranljivih materija počelo pojavom A23a bit će ako ogromni cvjetovi fitoplanktona procvjetaju oko ledenog brijega.

To bi izgledalo kao ogroman zeleni oreol oko leda.

Otapanje santi leda je prirodan proces, ali se očekuje da će klimatske promene stvoriti sve više njih kako se Antarktik zagrijava i postaje nestabilniji.

Mnoge bi se mogle odvojiti od kontinenta i topiti se bržim tempom, što remeti živote divljih životinja i ribolov u regionu.

(Vijesti.ba/BBC)