U ovoj zemlji se u prosjeku svakih deset godina dešava velika seizmička katastrofa, a posljednji veliki zemljotres je tamo zabilježen prije 15 godina.
Tada je zemljotres magnitude 8,8 po Richterovoj skali pogodio južni Čile kod obale Concepciona, trajao je četiri minute i izazvao je cunami u kojem je poginulo 550 ljudi.
To je bila najsmrtonosnija prirodna katastrofa u ovoj zemlji od zemljotresa magnitude 9,5 stepeni po Richteru 1960. godine, najjačeg ikada zabilježenog u svijetu.
Sada naučnici očekuju veliki zemljotres na sjeveru zemlje, koji je bogat rudama. Čile je najveći svjetski proizvođač bakra i drugi po veličini proizvođač litijuma.
"Svakih 10 godina postoji veliki događaj. To omogućava da vidimo potencijal za veliki zemljotres i da kažemo da kratkoročno, u seizmičkom i geološkom smislu, očekujemo veliki zemljotres u sjevernom dijelu zemlje", rekao je Felipe Leiton, seizmolog sa Univerziteta u Čileu.
On je dodao da postoje dijelovi zemlje koji stvaraju veliki geološki stres zbog rasjednih linija.
Čile, teritorijalno tanka zemlja koja se proteže 4.300 kilometara u dužinu, sa prosječnom širinom od 180 kilometara, ima planinski lanac Anda koji se proteže duž cijele zapadne granice.
Čile se nalazi na seizmički aktivnom Vatrenom prstenu koji okružuje Tihi okean. Njegove planine i zemljotresi su rezultat sudaranja južnoameričkih tektonskih ploča duž čitavog Čilea.
Doktor Mohama Ajaz, geolog i geoprostorni inženjer na Univerzitetu Santjago u Čileu, kaže da GPS tehnologija omogućava naučnicima da prate kretanje ploča u slučaju bilo kakvih varijacija i da približno predvide moguće seizmičke događaje.
(Vijesti.ba)