Njemačka u problemu kako da spriječi ovaj vid rada koji joj nanosi velike gubitke

Iako legalne firme poput Hausgemacht zapošljavaju stalne čistače i nude sigurna radna mjesta, suočavaju se s hroničnim nedostatkom radnika. Razlog? Mnogi preferiraju rad na crno jer omogućava isplatu gotovine bez plaćanja poreza i doprinosa.

Direktorica Hausgemachta Silke Kamm za Tagesschau tvrdi da potražnja za njihovim uslugama neprestano raste, ali radnike je sve teže pronaći. "Crno tržište nam ih oduzima. Neki ljudi su finansijski u jako teškoj situaciji i svaki euro im je bitan. Zato žele gotovinu odmah u ruke kako bi je odmah potrošili’, objašnjava.

Njemački ekonomista Dominik Enste s Instituta za njemačku privredu već godinama istražuje trendove rada na crno u domaćinstvima. Njegova analiza pokazuje da su brojke konstantno visoke, a razlozi su višestruki. Tradicija rada na crno duboko je ukorenjena u njemačkom društvu, a privatni poslodavci često ne žele da preuzmu odgovornost za plaćanje bolovanja, doprinosa za penzije i godišnjih odmora. Uz to, birokratske prepreke obeshrabruju građane da legalno prijave kućne pomoćnice.

Miniposlovi nisu riješili problem

Jedan od pokušaja da se smanji rad na crno bilo je uvođenje miniposlova – poslova s nižim primanjima i smanjenim poreskim opterećenjem. No, ova strategija nije dala željene rezultate. Kako objašnjava Enste, kućne pomoćnice nemaju dovoljno podsticaja za prijavu jer su često već zdravstveno osigurane preko porodice, a penzioni doprinosi im nisu dovoljno visoki da bi imali značajnu korist od legalnog rada.

Još jedan problem predstavlja činjenica da je vjerovatnoća otkrivanja rada na crno vrlo mala. Njemačka carina, koja je zadužena za kontrolu ilegalnog rada, nema ovlaštenja da ulazi u privatna domaćinstva. Prekršaji se obično otkrivaju tek nakon radnih nesreća ili kada ih prijave susjedi.

Digitalne platforme i radnici bez osiguranja

S razvojem digitalnih platformi poput Helpling, očekivalo se da će se situacija poboljšati. No, istraživanje Hans-Bokler udruženja pokazalo je da se veliki broj radnika na ovim platformama ne registruju kao privrednici i ne plaćaju poreze.

"Na njihovim internetskim stranicama jasno stoji da se prilikom angažmana osigurava samo zaštita od odgovornosti i krađe, dok ostale socijalne naknade nisu pokrivene’, navodi se u studiji. To znači da radnici rade kao solo-samozaposleni, prepušteni sami sebi kada je riječ o plaćanju poreza i osiguranju od zdravstvenih rizika, poput izloženosti hemikalijama, fizičkog napora i radnih nesreća.

Šta Njemačka planira?

Njemačka politika još uvijek nema jedinstven odgovor na ovaj problem. Prema aktuelnim anketama, na sljedećim saveznim izborima u prednosti je CDU, koji zagovara povećanje poreskih olakšica za usluge u domaćinstvu. S druge strane, FDP želi strože kažnjavanje rada na crno, dok zeleni planiraju da regulišu rad digitalnih platformi poput Helplinga.

SPD, koji je dio aktuelne vladajuće koalicije, i dalje razmatra mogućnost direktnog subvencionisanja kućnih usluga, što bi bio korak prema belgijskom modelu. Međutim, do sada nijedna od tih mjera nije konkretno sprovedena.

(Vijesti.ba)