Kako je Zelenski odbio pomoć SAD-a u zamjenu za ukrajinske minerale

Prema dvojici evropskih zvaničnika, neobičan sporazum bi Sjedinjenim Američkim Državama dao 50 posto udjela u svim ukrajinskim mineralnim bogatstvima, uključujući grafit, litij i uranij.

Američki ministar finansija Scott Bessent, koji je predstavio ponudu Kijevu, izjavio je u nedjelju da SAD želi minerale „kao nadoknadu za pomoć koju smo im već dali“.

Međutim, nije precizirao da li bi se sporazum odnosio i na buduću vojnu i finansijsku pomoć.

Jedan ukrajinski zvaničnik i energetski ekspert upoznat s pregovorima tvrde da je Trumpova administracija tražila ne samo mineralne resurse, već i dodatne prirodne resurse poput nafte i plina.

Prema predloženom dogovoru, SAD bi imao pravo na polovinu ukrajinskih prihoda od eksploatacije ovih resursa – novca koji se trenutno uglavnom usmjerava u vojsku i odbrambenu proizvodnju zemlje.

Zelenski, koji je ranije pokazao spremnost da iskoristi ukrajinske mineralne resurse u pregovorima s partnerima, odbio je dogovor jer nije uključivao sigurnosne garancije za Kijev u borbi protiv Rusije.

Pregovori se nastavljaju, prema tvrdnjama drugog ukrajinskog zvaničnika koji je insistirao na anonimnosti zbog osjetljivosti teme. No, obim ponude i napeti pregovori naglašavaju sve dublji jaz između Kijeva i Washingtona po pitanju daljnje američke podrške i mogućeg okončanja rata.

Zahtjev za polovinu ukrajinskih resursa iznesen je u srijedu tokom sastanka Bessenta i Zelenskog u Kijevu, što je ujedno bila i prva posjeta Trumpovog zvaničnika Ukrajini. Američko Ministarstvo finansija odbilo je komentarisati pregovore.

Nakon razmatranja ponude, Ukrajinci su odlučili pripremiti kontraprijedlog koji bi Zelenski trebao predstaviti na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji tokom sastanka s američkim potpredsjednikom JD Vanceom, tvrdi ukrajinski zvaničnik.

Nije jasno da li je kontraprijedlog zaista i predat. No, Zelenski je u Minhenu u subotu potvrdio da je odbio prijedlog Trumpove administracije, ne otkrivajući konkretne detalje.

„Ne vidim tu vezu u dokumentu“, rekao je Zelenski novinarima i dodao: "Po mom mišljenju, to nije rješenje koje bi zaštitilo nas i naše interese.“

Za Ukrajinu su sigurnosne garancije ključne, budući da vlasti u Kijevu smatraju da SAD i Velika Britanija nisu ispunili svoje obaveze iz sporazuma potpisanog nakon Hladnog rata, kada je Ukrajina predala nuklearno oružje naslijeđeno od Sovjetskog Saveza.

Evropske diplomate također su izrazile nezadovoljstvo. Ponudu su nazvale neokolonijalističkom, podsjećajući na vremena kada su zapadne sile iskorištavale manje i slabije zemlje zbog njihovih prirodnih bogatstava.

Prema izvorima, ponuda je predviđala da SAD dobije pravo ne samo na polovinu zarade od eksploatacije, već i od prodaje novih koncesija za rudarenje.

Samo u prvoj polovini prošle godine, ukrajinski državni energetski gigant Naftogaz ostvario je profit veći od pola milijarde dolara.

Izvori tvrde da bi SAD, prema ponudi, dio svoje zarade reinvestirao u obnovu Ukrajine nakon rata, a također bi dobio prioritet pri kupovini ukrajinskih minerala, ispred drugih kupaca.

Ukrajina ima 109 značajnih mineralnih nalazišta, uključujući rude titanijuma, litijuma i uranijuma, prema podacima Kijevske škole ekonomije. Također posjeduje naftna i plinska polja, iako su neka od njih pod ruskom okupacijom ili blizu linije fronta.

Tačna vrijednost resursa ostaje nejasna. Osim stalne prijetnje od nove ruske agresije nakon eventualnog primirja, ulaganja su godinama sputavana složenim regulativama i korupcijom među ukrajinskim političarima i biznismenima.

Međutim, postoje presedani za spajanje sigurnosnih i poslovnih interesa između Ukrajine i SAD-a pod Trumpovom administracijom.

U prvom mandatu 2017. godine, Trump je sklopio sporazum kojim je Ukrajina kupovala ugalj iz Pennsylvanije, zamjenjujući onaj izgubljen pod ruskom okupacijom nakon 2014. godine.

Kostiantyn Yelisieiev, bivši ukrajinski diplomata i nekadašnji zamjenik šefa kabineta predsjednika, prisjetio se da je taj dogovor Trumpu omogućio da proglasi kako je spasio radna mjesta u Pennsylvaniji, ključnoj saveznoj državi na izborima. Za Ukrajinu, sporazum je otvorio put ka nabavci američkog oružja, uključujući Javelin protivtenkovske rakete.

"Potvrdilo se da Trump nije čovjek vrijednosti, već interesa i novca“, rekao je Yelisieiev i dodao: "Ali tada smo shvatili da možemo s njim raditi na sigurnosnim pitanjima".

Međutim, trenutna ponuda, ističe on, ide još dalje i mogla bi Rusiji poslužiti kao propagandna pobjeda, predstavljajući rat ne kao borbu za nezavisnost Ukrajine, već kao sukob oko prirodnih bogatstava.

"Najvažnije je da ovo ostane borba za demokratiju i poraz Putin", zaključio je Yelisieiev.

(Vijesti.ba )