Sukob 'sjevera i juga' u EU: Španija traži zajedničko zaduživanje i veći budžet

Madridska centrističko-lijeva vlada zahtijeva ponavljanje EU programa zajedničkog zaduživanja, koji je u ograničenom obliku korišten od 2021. za finansiranje postpandemijskih oporavka, ali ističe sljedeće godine. Španija predlaže da se ova praksa trajno uspostavi kao način povećanja centralnog budžeta EU.

Iako je ideja o zajedničkom dugu popularna u Španiji, Francuskoj i Italiji, ona se dugo snažno protivila Njemačkoj i drugim sjevernim evropskim zemljama koje ne žele snositi finansijske posljedice za vlade s višim troškovima zaduživanja, piše Politicio.

Dok EU planira svoj budžet na period od sedam godina, španska vlada je iznijela svoje prioritete uoči prvog službenog sastanka evropskih komesara u utorak navečer, na kojem će započeti složen proces kreiranja budžeta za period 2028–2034.

„Zajednički mehanizam zasnovan na kreditima, finansiran zajedničkim zaduživanjem, podržao bi strateške investicije i finansirao evropska javna dobra“, navodi se u neformalnom dokumentu španske vlade koji je vidio Politico.

Španija je prva velika evropska zemlja koja je službeno predložila kako bi trebao izgledati sljedeći sedmogodišnji budžet EU. Očekuje se da će Evropska komisija ovog ljeta predstaviti svoj prijedlog.

Trenutni budžet EU iznosi 1,2 biliona eura, što na godišnjem nivou čini manje od 1% ukupne ekonomske proizvodnje bloka.

Međutim, još kontroverzniji španski prijedlog odnosi se na odgađanje roka otplate EU duga od 300 milijardi eura kako bi se poboljšao novčani tok. Ovim potezom bi se stvorio veći prostor za Komisiju da finansira zajedničke prioritete, uključujući tranziciju ka „zelenoj ekonomiji“, za koju Španija smatra da zaslužuje dodatna sredstva.

„Ovo reprogramiranje će ublažiti kratkoročne fiskalne pritiske, osigurati likvidnost na tržištu EU obveznica i omogućiti kontinuirane investicije u budući evropski ekonomski model“, navodi se u dokumentu.

Međutim, tzv. „štedljive zemlje“ smatraju da je ovo opasan korak ka stvaranju „fiskalne unije“ u kojoj bi Komisija trajno preuzimala dug u ime svih 27 članica.

Evropski komesar za budžet odbacio je ovu opciju tokom saslušanja pred zastupnicima EU u novembru. Umjesto toga, predložio je uvođenje EU širokih poreza za otplatu duga nastalog nakon pandemije.

U 2021. godini, Komisija je predložila nove namete na domaće i strane emisije ugljika, kao i na profite multinacionalnih kompanija, pri čemu se očekivalo da će ove mjere generisati 36 milijardi eura godišnje od 2028.

Međutim, nacionalne vlade su se usprotivile ovom prijedlogu, ističući da su takvi prihodi već oporezovani na nacionalnom nivou.

U svom dokumentu, Španija podržava nove EU poreze koji „ne umanjuju postojeće prihode država članica“, već povećavaju ukupni budžet EU.

Kako bi omogućila još veću potrošnju, Madrid predlaže korištenje dijela od 422 milijarde eura iz Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM), fonda za spas eurozone, kako bi se ublažile ekonomske posljedice ruske invazije na Ukrajinu.

„Kao što su pokazali pandemija i ruska agresija na Ukrajinu, prijetnje stabilnosti nisu ograničene samo na finansijski sektor, već su prisutne i u realnoj ekonomiji“, zaključuje španska vlada u svom dokumentu.

(Vijesti.ba)