Afrički lideri traže odštetu za stoljeća ropstva, kolonijalne sile odbijaju

Iako je pitanje reparacija steklo zamah širom svijeta, istovremeno je porastao i otpor toj ideji. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da "ne vidi da će se to (reparacije) dogoditi", dok su mnogi evropski lideri odbili čak i razgovarati o tome.

Na samitu Afričke unije (AU) u Adis Abebi, lideri planiraju oblikovati "ujedinjenu viziju" o tome kako bi reparacije mogle izgledati – od finansijske kompenzacije i zvaničnog priznanja prošlih zločina do reformi politika, piše Reuters.

"Reparacije su glavna tema u Adis Abebi", objavilo je ekonomsko, socijalno i kulturno vijeće AU (ECOSOCC) na platformi X.

Od 15. do 19. stoljeća, najmanje 12,5 miliona Afrikanaca bilo je oteto, prisilno prevezeno od strane uglavnom evropskih trgovaca i prodano u ropstvo.

Debata o reparacijama treba adresirati naslijeđe kolonijalizma i ropstva u današnjem svijetu, uključujući rasizam i ekonomske nejednakosti između Afrike i bogatih zapadnih nacija, navodi ECOSOCC, koji savjetuje države članice po ovom pitanju.

"Postaje sve teže ne priznati štetu uzrokovanu ropstvom i kolonijalizmom", rekao je zimbabveanski pravnik i stručnjak za reparacije, Alfred Mavedzenge.

Dužnička kriza na kontinentu može se pratiti unazad do trenutka kada su afričke zemlje stekle nezavisnost, ali su bile opterećene ogromnim dugovima. Klimatske promjene također se mogu povezati s kolonijalizmom: Afrika je odgovorna za samo mali dio emisija ugljika, ali njeni osjetljivi ekosistemi najviše trpe posljedice globalnog zagrijavanja.

Veliki dio debate o reparacijama, posebno u bivšim kolonijalnim silama poput Britanije i Portugala, fokusiran je na finansijske isplate, ali zagovornici tvrde da ispravljanje prošlosti može imati različite oblike.

"Reparacije su više od same kompenzacije", rekao je šef sekretarijata ECOSOCC-a, William Carew. "Radi se o... osiguravanju da buduće generacije naslijede svijet koji priznaje njihovu prošlost i vodi ih ka svjetlijoj budućnosti."

AU je u saopćenju navela da bi reparacije za Afriku mogle uključivati restituciju zemlje u zemljama gdje je ona oduzeta autohtonim populacijama, kao i povratak kulturnih artefakata.

Također su naglasili potrebu za promjenama politika koje perpetuiraju nejednakosti i za pritiskom na međunarodne institucije poput Ujedinjenih nacija da pozovu bivše kolonijalne sile na odgovornost.

"Ovo bi moglo uključivati diplomatski pritisak ili pravne postupke pred međunarodnim sudovima", poručila je AU.

Godine 2023., Afrička unija se udružila s Karipskom zajednicom (CARICOM) kako bi zajednički zahtijevale reparacije. CARICOM ima vlastiti plan reparacija, koji, između ostalog, poziva na transfer tehnologije i investicije za rješavanje zdravstvenih kriza i nepismenosti.

Ali, 30 godina otkako je prethodnik AU – Organizacija afričkog jedinstva – izdao deklaraciju kojom se zahtijevaju reparacije, malo je postignuto.

Jose Maria Neves, predsjednik afričke otočne države Zelenortska Ostrva, izjavio je da je uspon desničarskog populizma i njegov utjecaj na umjerene političare otežao ozbiljnu raspravu o ovom pitanju.

U Portugalu, koji je porobio više Afrikanaca nego bilo koja druga država, ekstremno desna stranka Chega predložila je optužnicu za izdaju protiv predsjednika jer je sugerirao da bi reparacije mogle biti potrebne.

U Britaniji, desničarski populista Nigel Farage rekao je da bi premijer Keir Starmer bio "slab" ako bi pristao na razgovore o ovoj temi. U Francuskoj, gdje desnica jača, predsjednik Emmanuel Macron isključio je mogućnost reparacija, pozivajući umjesto toga na "pomirenje".

"Najviše me brine to što će se na ovom samitu AU-a voditi samo razgovori, ali usvojene rezolucije neće biti provedene", rekao je Mavedzenge.

(Vijesti.ba)